Mastercard je u listopadu ove godine u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Improve proveo online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga među klijentima banaka u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina 

Ključni rezultati:

•  Gotovo polovica (48%) ispitanika planira izlet ili putovanje u inozemstvo tijekom zime
• Čak 54% onih koji se spremaju ove zime u inozemstvo ići će na adventsko putovanje unutar Europe 
• Značajna većina namjerava rezervirati smještaj tijekom zimovanja, i to online putem
• Debitne kartice su najpopularnije sredstvo za plaćanje smještaja
• U proteklih 12 mjeseci ispitanici su u prosjeku turistički putovali četiri (4,2) puta, a poslovno dva do tri (2,6) – u oba slučaja najviše unutar Hrvatske
• Internet se najviše (93%) koristi kao izvor informacija o destinaciji
• Sve manje trošimo na putovanja, a troškove na putu većinom plaćamo gotovinom
• Otprilike dvije trećine (68%) ispitanika kupuje stranu valutu prije odlaska u inozemstvo

Uoči mnogima najljepšeg doba godine, već su pomno isplanirana različita putovanja i izleti van granica zemlje. To potvrđuju i rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve i prema kojima gotovo polovica ispitanika (48%) planira izlet ili putovanje u inozemstvo tijekom zime. Kao i lani, većina planira kraće adventsko putovanje, a tek rijetki se spremaju na daleke destinacije te na dulja putovanja.

Više od polovice nas planira adventske izlete

Većina (54%) se planova za inozemna putovanja ove zime odnosi na adventske izlete u neku od europskih metropola, a u manjoj mjeri na neka druga putovanja (23%), novogodišnje izlete unutar Europe (17%), skijaška putovanja (14%) te novogodišnja putovanja na druge kontinente (5%). Barem 90% adventskih, skijaških i novogodišnjih putovanja unutar Europe trajat će do tjedan dana što znači da će tek rijetki putovati dulje.  Štoviše, uglavnom se planiraju putovanja do četiri dana – primjerice gotovo polovica (47%) adventskih izleta u nekoj od europskih destinacija trajat će dan do dva, a još otprilike trećina (37%) tri ili četiri dana. Zanimljivo je da su za adventska i novogodišnja putovanja unutar Europe iznadprosječno zainteresirani mladi od 18 do 29 godina, a za skijaška oni malo stariji. Za razliku od gotovo polovice ispitanika (48%) koji planiraju u zimi otputovati u inozemstvo, četvrtina (25%) je neodlučnih te otprilike jednak broj (27%) onih koji to ne planiraju. Gotovo identični rezultati zabilježeni su i tijekom prošlogodišnjeg istraživanja u studenom.  Većina namjerava rezervirati smještaj online

Za one koji se spremaju na putovanje ove zime, najčešće planirani način rezervacije smještaja je preko web stranica za booking ili stranica putničkih agencija (61%), zatim izravno na web stranici odredišta odnosno pružatelja smještaja (19%), osobno u putničkoj agenciji (10%) te telefonskim pozivom ili slanjem elektroničke pošte putničkoj agenciji (9%) ili pružatelju smještaja (6%). S druge strane, u osjetno manjoj mjeri (15%) ispitanici ne vide potrebu za rezervacijom smještaja, dok tek poneki (2%) planiraju pronaći smještaj na licu mjesta.

Nadalje, oni koji planiraju putovanje namjeravaju za plaćanje smještaja prvenstveno koristiti debitne kartice (36%). Štoviše, od 2012. se interes za plaćanje smještaja debitnim karticama povećao za 26 postotnih poena, a riječ je i o uvjerljivo najpopularnijem načinu plaćanja među mladima od 18 do 29 godina. U manjoj mjeri ispitanici misle za plaćanje smještaja koristiti gotovinu (26%), obročno kartično plaćanje (20-ak %), internetsko bankarstvo (17%) i kreditne kartice (15%). U ovu svrhu, kreditne kartice iznadprosječno namjeravaju koristiti stariji ispitanici te muškarci.  Najviše putujemo unutar Hrvatske

U zadnjih 12 mjeseci, ispitanici su u prosjeku turistički putovali četiri (4,2) puta, a od toga dva do tri (2,6) puta unutar Hrvatske, jednom unutar eurozone te još rjeđe (0,6) izvan eurozone. U istom razdoblju čak 40% ispitanika nije turistički putovalo van zemlje. S druge strane u proteklih je godinu dana prosječan ispitanik bio na dva do tri (2,6) poslovna putovanja, a od toga se najviše odnosi na ona unutar Hrvatske (1,6), a u puno manjoj mjeri na ona unutar (0,7) ili izvan eurozone (0,3). 

Iako ispitanici i dalje rjeđe putuju poslovno nego turistički, zabilježen je trend sve češćih poslovnih putovanja – u prosjeku, ispitanici su u 2018. poslovno putovali svega dva (1,9) puta. S druge strane, prosječan se broj turističkih putovanja malo smanjio. Nadalje, što se tiče inozemnih putovanja, ispitanici su u zadnjih dvanaest mjeseci najviše posjećivali bliže destinacije kao što su Ljubljana (28%), Budimpešta (19%), Beč (18%), Sarajevo (17%), Beograd (16%) i München (15%).

Internet nam je glavni izvor informacija o destinaciji

Bez obzira radi li se o turističkom ili poslovnom putovanju, glavni izvor informacija o odredištu je internet (93%). Nakon njega slijede prijatelji i članovi obitelji (40%) te putničke agencije (12%). Internet u ovu svrhu u još većoj mjeri (97%) koriste oni s mjesečnim primanjima iznad 9.000 kn, a ipak nešto manje oni s nižim prihodima ili bez njih. U odnosu na istraživanje iz svibnja ove godine, nešto se više ljudi informira u putničkim agencijama. Štoviše, iznadprosječno to čine stariji od 50 godina, oni bez primanja ili s mjesečnim prihodima od 9.000 do 12.000 kn te oni iz sjevernog dijela zemlje. S druge strane, kod prijatelja i članova obitelji se nešto više informiraju mladi od 18 do 29 godina (47%), oni bez prihoda (48%) te Zagrepčani (46%) i Slavonci (44%). 

Manje trošimo na putovanja nego prošlih godina

Prema odgovorima ispitanika, prosječni troškovi njihovog zadnjeg turističkog putovanja u inozemstvu iznosili su 5.153 kn što je značajno manje od prosjeka u 2018. (5.929 kn) ili 2017. godini (5.999 kn). Uz to, polovica putovanja koštala su manje od 3.500 kn. Rezultati pokazuju da na putovanja ipak nešto više troše stariji ispitanici, visokoobrazovani te oni s višim prihodima. Uz to, više troše i oni iz Istre, Primorja, Gorskog kotara, Dalmacije i Zagreba. Troškove na putu uglavnom plaćamo gotovinom

Pri plaćanju troškova na zadnjem putovanju van zemlje ispitanici su prvenstveno koristili gotovinu. Čak 80 ili više posto onih koji na inozemnom putovanju koriste lokalni javni prijevoz te idu u male lokalne restorane (uključujući i one brze prehrane), razgledavanje turističkih atrakcija i noćni život za sve to koriste gotovinu. Kada je riječ o wellnessu, toplicama, prestižnim restoranima ili shoppingu, tu nisu tako velike razlike u načinu plaćanja, no i u tim slučajevima ispitanici većinom koriste gotovinu. Praktički jedina iznimka su avionske karte koje se najčešće plaćaju karticama. 

„Otprilike 60% putnika koji lete u inozemstvo plaćaju zrakoplovne karte karticama, a preostalih 40-ak posto za to koristi gotovinu. Još jedan segment u kojem je plaćanje karticama prilično zastupljeno je smještaj koji ispitanici podjednako plaćaju karticama i gotovinom. Osim toga, značajna većina (94%) korisnika kartica nosi svoje kartice sa sobom van Hrvatske, a prosječno njima plaćaju 41% troškova na inozemnom putovanju“, istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.

Rezultati pokazuju da gotovo polovica (48%) korisnika kartica svojim karticama plaća do 40% troškova na putovanju van zemlje, otprilike petina od 41 do 60% troškova, gotovo isti broj od 61 do 80%, a tek desetina preko 80% troškova. Kartice u inozemstvu u nešto većoj mjeri koriste muškarci, Slavonci, oni s višim društveno-ekonomskim statusom, oni u dobi od 40 do 49 godina te korisnici kreditnih kartica.

Stranu valutu većinom kupujemo prije odlaska u inozemstvo

Preko trećine ispitanika (35%) kupuje stranu valutu u mjenjačnici prije odlaska iz zemlje, dok još jedna trećina (33%) to isto čini u banci, također prije puta. Rezultati su pokazali da manji broj (33%) ljudi nego u 2017. (45%) ili 2018. (36%) kupuje stranu valutu u banci prije odlaska u inozemstvo, dok u mjenjačnici to rade češće nego u protekle dvije godine – 2017. je taj udio iznosio 27%, a 2018. 32%. S druge strane, prema najnovijim rezultatima tek rijetki (9%) ne trebaju stranu valutu jer sve plaćaju karticama, dok ih još manji broj (7%) dio novca podiže na bankomatu u inozemstvu, a za drugi dio troškova koristi kartice. Nadalje, ispitanici još rjeđe kupuju stranu valutu u mjenjačnicama (5%) ili bankama u inozemstvu (1%), a također se rijetki (4%) oslanjaju isključivo na podizanje strane valute na bankomatima u stranoj zemlji.