Hrvatska obrtnička komora je ovoga vikenda u Zadru okupila više od 200 ribara, predstavnika zakonodavaca, nadležnih tijela, znanstvenih institucija te sve ključne dionike u ribarstvu u raspravama o aktualnostima u sektoru te brojnim predavanjima i panelima, uz domaćinstvo Obrtničke komore Zadarske županije. Ceh ribarstva i akvakulture HOK-a ovim je povodom održao sjednice o aktualnom stanju u sektoru i formulirao zaključke koji će svojom primjenom unaprijediti hrvatsko ribarstvo i akvakulturu.
„Hvala Cehu na uvijek predanom angažmanu, jedan od mojih prioriteta kao predsjednika je upravo jačati naše cehove i sekcije, to je blago kojeg imamo i koje mora rezultirati dobrobiti naših članova u svim djelatnostima. Moja želja je da svi budu na tragu upravo ovog ribarskog – kontinuirano izrazito angažirani, s rezultatima i uspjesima. Sve to je moguće dijelom i zahvaljujući kontinuiranoj i kvalitetnoj suradnji s Upravom za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Očekujemo nastavak takve suradnje po svim ribarskim pitanjima s Upravom, ali i drugim nadležnim tijelima“, poručio je pri otvorenju Susreta predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mladen Pavić je pri otvaranju naglasio koliko je Susret ribara važan, osobito ususret izazovima zelene tranzicije i sve izraženijih klimatskih promjena, ističući kako će tradicionalni zaključci koje se donose na Susretu u Ministarstvu biti primljeni kao obaveza, u cilju zajedničkog unapređenja sektora. „Ribarstvo je prvi put od osnivanja naše države u samom nazivu Ministarstva, to govori o strateškom opredjeljenju, a dosadašnji i budući rad Uprave ribarstva i njihov odnos prema ribarima opravdat će naziv“, istaknuo je Pavić.
Župan Zadarske županije Božidar Longin pozdravio je održavanje tematskog skupa u „najribarskijoj županiji“, koja oduvijek živi s morem i od mora, s ribarstvom i marikulturom kao najsnažnijim gospodarskim granama i značajnim doprinosom u istima na razini cijele Hrvatske.
Rasprave su obuhvaćali teme pregleda stanja u hrvatskom i lokalnom ribarstvu i marikulturi, inspekcijskog nadzora u ribarstvu, ali i novitete poput mIzvješća te pregleda mogućnosti financiranja u sektoru iz EU fondova, uz niz stručnih predavanja koje su obrađivale utjecaj klimatskih promjena na biologiju mora, dekarbonizaciju i zelenu tranziciju malog priobalnog ribarstva kroz EU fond te brojna druga pitanja. Naglasak skupa je bio na administrativnim obavezama i regulaciji ribarstva te pojačanom utjecaju klimatskih promjena i sve snažnijem pritisku koje one imaju na ribarstvu i marikulturu.
Nakon tematskih izlaganja i panel rasprava, predsjednik Ceha ribarstva i akvakulture HOK-a Stjepan Nedoklan predstavio je zaključke Ceha donesene povodom ovog tradicionalnog okupljanja ribara, a koje će se uputiti nadležnim tijelima na postupanje: potrebna je brža administrativna obrada zahtjeva i isplata mjera i potpora u ribarstvu; neophodno je izjednačavanje uvjeta zapošljavanja radne snage u ribarstvu s drugim deficitarnim zanimanjima; ususret izazovima koji su pred sektorom, ključno je intenziviranje aktivnosti izrada pravilnika i karti zaštićenih područja te kontinuirano sudjelovanje predstavnika ribara u istima; potrebno je pojednostaviti i rasteretiti administrativne obaveze pri obavljanju ribarske djelatnosti; u cilju očuvanja i poticanja marikulture, ključno je nastaviti aktivnosti ublažavanja šteta nastalih predacijom orade na uzgajalištima dagnji i kamenica; sljedeći, 28. Susret ribara održat će se u Ličko- senjskoj županiji.