Da se i grad Osijek globalno postepeno okreće ka održivosti, pokazala je i lokalna samouprava otvorivši projekt „OSječki urbani vrt“, te objavivši javni poziv za davanje na korištenje vrtnih parcela u urbanom vrta u južnom dijelu grada.

Ovi vrtovi, kao ni ostali mali kućni vrtovi nisu ništa novo niti revolucionarno, no ljudi su preseljenjem u gradove izgubili mogućnost vrtlarenja i mogućnost osobnog utjecaja na uzgoj namirnica koje koriste za prehranu. Unatrag nekoliko godina mnogi su ostali bez zaposlenja, pa im je trčanje za sniženim cijenama voća i povrća po supermarketima postala glavna preokupacija. Obzirom da nam ekološka svijest ipak dan za danom raste, mnogi su shvatili da je ponuđeno povrće u trgovinama i tržnicama sve- samo ne zdravo i dobro. To je svakako jedan od bitnih razloga ekspanzije urbanog vrtlarenja.

Grad Osijek projektom OSječki urbani vrt omogućio je građanima obrađivanje neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada, u površinama primjerenim za neprofitnu upotrebu, a u svrhu proizvodnje hrane, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća za vlastite potrebe. Urbani vrtovi vrijedan su doprinos sadržaju i kvaliteti života u gradu i kao takvi pridonose održivom razvoju, razvoju partnerstva Grada s građanima, očuvanju bioraznolikosti i zdravije okoline, ekološkoj svijesti građana, poticanju tradicionalnog načina uzgoja hrane, zdravom načinu korištenja slobodnog vremena te promoviranju zdravog stila života.

OSječki Urbani vrt sastoji se od 183 vrtne parcele veličine 50 m2 i zajedničkih dijelova s pripadajućom zajedničkom opremom (pristupni putovi i staze, drvena i montažna spremišta alata i organskog gnojiva, komposteri, klupe i kante za odlaganje otpada, vrtne sjenice i nadstrešnice). Zasad je to pilot projekt, na sveukupno 11.000 m2, no plan nije stati, već širiti vrtove i na druge dijelove grada, kako bi naši građani napokon stekli pravo na uzgoj hrane na vlastite potrebe.

Grad Osijek je 20 posto od ukupnog broja vrtnih parcela dao na korištenje neprofitnih udrugama, koje imaju zadatak prenijeti primjere dobre prakse ekološkog vrtlarenja i permakulture na ostale korisnike i korisnice  prostora u OSječkom urbanom vrtu. Uz to, za korisnike i korisnice organizirane su i praktične radionice i edukacijski sastanci, kako bi sve prihvatili osnovne principe rada u urbanom vrtu.  Vrtne parcele daju se na korištenje na vrijeme od dvije godine bez naknade, s mogućnošću produljenja korištenja pod uvjetom da se korisnici prema istima odnose pažnjom dobrog gospodara.

Pravo podnošenja zahtjeva za davanje na korištenje vrtne parcele imaju sve građanke i građani koji žive u Osijeku, ali i brojna osječka studentska populacija koji nema prebivalište na području Osijeka, a na redovnom je studiju  u Osijeku.

Nažalost, zapuštena zemljišta su realnost i urbanog i ruralnog dijela Hrvatske. Prednosti iskorištavanja zemljišta su višestruke i očituju se na nekoliko razina, ekonomskoj, sociološkoj i zdravstvenoj.

Aktivisti i aktivistice udruga u većim hrvatskim gradovima uspjeli su aktivirati i druge da se zainteresiraju za uzgoj voća i povrća u gradovima, i to na neiskorištenim gradskim površinama koje nepovratno umiru i propadaju usred užurbanosti gradskog života. Iako variraju prema obliku organizacije, gradske vrtove sada ima već značajan broj gradova u Hrvatskoj. U nekim su gradovima vrtovi pokrenuti preko udruga entuzijastičnih pojedinaca, a u drugim samih gradskih vlasti. U nekim se vrtovima uzgaja organski, dok su drugi tu kako bi pružili oazu mira i prostor za sadnju cvijeća. Bilo kako bilo, neki vrtovi su već postali prave male zajednice gdje ljudi dijele alate, ali i plodove svoga rada. Jedno je sigurno, povrće polako zauzima svoje zasluženo mjesto u gradovima.