Zamrzavanje tijesta za kruh ili djelomično pečenoga kruha pa kasnije pečenje ne utječe na kvalitetu, siguran je Mijo Prgomet, direktor Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda.

- Slična je tehnologija kao i za zamrzavanje povrća. Siguran sam da nijedan nutricionist neće reći da su pravilno zamrznuti grašak ili mrkva lošiji od svježih. To važi i za zamrzavanje manjih komada tijesta. Kod većih je drukčije. Tehnologija je složenija, pa je i pitanje isplati li se - objašnjava Prgomet. 

Ne baca se samo kruh

Zato se, dodaje, može vjerovati kako je svaki kruh od 700 grama ispečen od svježeg tijesta. To ujedno gotovo sigurno znači da je i domaći, od tijesta zamiješanog kod nas, jer je svježe tijesto teško transportirati na veće udaljenosti.

Uvoz je, pak, velik zbog politike trgovaca, koji žele imati što manje dobavljača jer im je tako jednostavnije poslovati. Zato međunarodni trgovački lanci poput Lidla, Kauflanda ili Spara ugovaraju pripremu tijesta za peciva i slične proizvode s velikim zadrugama u Poljskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Češkoj..., koje mogu proizvesti dovoljno za sve njihove prodavaonice. 

Tri puta je jeftiniji

Naši proizvođači mogli bi zadovoljiti potrebe hrvatskih dijelova tih lanaca, no njima to nije dovoljno.

- Odnos uvoza i domaće proizvodnje diktiraju i cijene. Mi možemo reći: ‘Kupujmo kruh od cjelovitog brašna’, koji je vjerojatno naš, ali malo ljudi ima 15 kn za njega, a mali bijeli je triput jeftiniji - realan je Prgomet.

Da zamrzavanje tijesta prikladnim postupkom ne utječe na kvalitetu kruha, potvrdila je i naša nutricionistica Leta Pilić, pa ne treba biti straha od uvoznoga kruha. A potrošač mora biti informiran otkud je stigao kruh, ali ne i je li bio zamrznut.

- Uz naziv hrane koja je bila zamrznuta, a prodaje se odmrznuta, na polici treba navesti ‘odmrznuto’ osim ako odmrzavanje ne djeluje negativno na sigurnost ili kakvoću hrane - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Deklaracija ovisi o boji

Odmrzavanje na kakvoću kruha ne djeluje negativno. A zemlja podrijetla, dodaju u ministarstvu, navodi se samo ako bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti potrošača u zabludu otkud je hrana, a posebno ako bi informacije koje prate hranu ukazivale na to da potječe iz druge zemlje. 

Na primjer, da dizajn etikete podsjeća na zastavu države iz koje proizvod nije. Dakle, kraj kruha u bojama japanske zastave treba pisati odakle je ako nije iz Japana, a za običan kruh zemlju podrijetla ne treba navoditi.