Otkada je nastao problem s povećanom koncentracijom aflatoksina u mlijeku, mnogi su postali skeptični te puno oprezniji prilikom kupovine ove vrste tekućine. Naime, nakon što su neka trajna mlijeka povučena s naših polica u trgovinama, gotovo da nema osobe koja nije barem dvaputa razmislila koje mlijeko odabrati. 

Zašto je aflatoksin zapravo opasan za ljudski organizam te kako on uopće nastaje, za Pametnu kunu pojasnio je nutricionist dr. Ignac Kulier. ''Aflatoksin je proizvod plijesni Aspergilus flavus koji nije toksičan za krave, ali jest za ljude. Plijesan proizvodi toksin svugdje gdje je vlažna stočna hrana, a zatim prolazi kroz organizam krava i prelazi u mlijeko i proizvode od mlijeka. Vrlo je otporan na uobičajenu toplinsku obradu kao i na fermentaciju, pa u namirnicama perzistira bez obzira na oblik konzerviranja'', rekao je te upozorio da ukoliko majka za vrijeme trudnoće i dojenja pije tako kontaminirano mlijeko, nesvjesno će trovati svoje dijete. 

''Naime, aflatoksin M1 je potencijalno karcinogen i spada u drugu skupinu karcinogenih tvari koje dospijevaju s hranom u organizam. Kao i svaki otrov koji izvana dospijeva u tijelo, zaustavlja se u jetri koja ga pokušava detoksicirati, ali obično ne uspijeva što može dovesti do razvoja karcinoma jetre.''

U četiri vrste trajnog mlijeka pronađena povećana količina aflatoksina

U Hrvatskoj je dosad analizirano stotinjak uzoraka mlijeka, a u njih čak 70 posto su utvrđene količine aflatoksina veće od dopuštenih, donosi 24sata. Ovlašteni službeni laboratorij zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, proveo je analizu četiri vrste mlijeka iz Hrvatske, pet iz BiH i tri iz Europske unije. Povećane količine aflatoksina pronađene su u idućim proizvodima:

• Hrvatska - trajno mlijeko Dukat (3,8 posto mliječne masti) -  rok trajanja 15.5.2013. te trajno mlijeko Meggle (2,8 posto mliječne masti) - rok trajanja 3.8. 2013. 
• BiH - trajno mlijeko robne marke Mercator (2,8 posto mliječne masti) - rok trajanja 16.5. 2013. i trajno mlijeko robne marke Lidl (2,8 posto mliječne masti) - rok trajanja 30.6.2013.

S obzirom na to da je u sva četiri slučaja povećana količina aflatoksina pronađena u  trajnom mlijeku, zanimalo nas je li onda svježe mlijeko bolji odabir. 

Svježe mlijeko je skuplje od trajnoga

U nasumično odabrane dvije trgovine usporedili smo cijene trajnog i svježeg mlijeka koje se nalazi u njihovoj ponudi kako bismo usporedili postoji li razlika u njihovoj cijeni te koja je od tih dviju vrsta mlijeka skuplja, odnosno jeftinija. U obje trgovine riječ je o akcijskoj cijeni mlijeka koja se odnosi na period od 28. veljače do 6. ožujka.

• Trgovina 1: svježe mlijeko 'z bregov (3.2 % m.m.): 5.49 kuna , trajno mlijeko Dukat (2.8 % m.m.): 5.19 kuna 
• Trgovina 2: svježe mlijeko Dukat (3.2 % m.m.): 5.29 kuna, trajno mlijeko 'z bregov  (2.5 % m.m.): 4.82 kuna

Na temelju ova dva primjera može se zaključiti kako je cijena svježeg mlijeka u trgovinama viša, odnosno kako je cijenovno trajno mlijeko povoljnije. Označava li njegova viša cijenu i njegovu višu kvalitetu? ''Svježe (sirovo) kravlje mlijeko, ali i mlijeko ostalih životinja, u normalnim uvjetima uzgoja i mužnje može sadržavati opasne mikrobe, viruse i njihove toksine pa se ne preporučuje za djecu, ali niti za odrasle. Da bi se mlijeko učinilo sigurnim i poželjnim, provodi se jedan od postupaka pasterizacije ili kratkotrajne sterilizacije'', pojasnio je Kulier. 

Sterilizirano mlijeko je najsigurnije

''Kad je mlijeko pasterizirano grijanjem na niskim temperaturama (72 stupnja Celzijeva) ili čak niže, osiguran je tzv. sanitarni minimum i održljivost takvog mlijeka je kratka. Danas se najčešće provodi kratkotrajna sterilizacija, tj. zagrijavanje na 140 stupnjeva Celzijeva nekoliko sekundi što garantira da ništa neće preživjeti. Takvo mlijeko može se vrlo dugo održati u prikladnom pakiranju. Pasterizirano i fermentirano mlijeko (jogurt, kefir, voćni jogurt) zahtjevaju hladni lanac.''

S upitom za preporuku koju je vrstu mlijeka najbolje odabrati, Kulier je odabrao sterilizirano. ''Što se tiče sigurnosti, najbolje je sterilizirano mlijeko koje istovremeno može najdulje stajati čak i izvan hladnjaka, ali u njemu su neke hranjive tvari (vitamini, zaštitni čimbenici) djelomično oštećeni'', rekao je te posebno upozorio na sireve pripremljene od kontaminiranog mlijeka koji, tvrdi, mogu biti problematični jer je poznato kako za 1 kilogram sira treba od 4 do 5 litara mlijeka, što znači da može doći do koncentracije aflatoksina i takav može ostati neoštećen sve dok se ne pojede.

Ukoliko još uvijek imate dvojbe oko toga trebate li se i dalje bojati mlijeka, pročitajte više o aflatoksinu na portalu Zdrava Krava.