Vjerojatno ste se već susreli s primitkom mailova na vašu adresu u kojima vam nepoznate osobe nude određene proizvode na dar, pozivaju vas na kupovinu ili posjet njihovoj internetskoj stranici. 

Jednako tako s nepoznatih mail adresa mnogi često zaprimaju poruke o tome kako su sretni dobitnici nekih lutrija iz inozemstva. Naravno da bi vijest o pozamašnoj svoti svakoga ugodno iznenadila, međutim tu posebice treba biti oprezan jer je gotovo uvijek riječ o internetskoj prijevari.

U Ministarstvu unutarnjih poslova navode tri vrste internetskih prijevara kojima se naivne korisnike poziva na dobitak koji bi ih navodno mogao učiniti cyber milijunašima. Najčešće vrste takvih internetskih prijevara su:

• Lutrijski dobitak
• Krađa identiteta
• Nigerijska pisma

Lutrijski dobitak

U MUP-u pojašnjavaju kako se ljudi u ovakvim slučajevima pokušavaju prevariti. ''Osoba primi e-mail o dobitku i molbu da pošiljatelju, najčešće u Veliku Britaniju ili Španjolsku, pošalje svoje osobne podatke, odnosno kopiju putovnice ili vozačke dozvole, adresu, broj telefona, kopiju računa kako bi se mogao uplatiti dobitak i slično. Ukoliko "sretni dobitnik" pošalje podatke, ponovno dobiva poruku sa sugestijom da se javi nekoj od europskih komisija za dobitke od igara na sreću, vezano uz, naravno, odobrenje za isplatu dobitka. "Sretni dobitnik" je i taj put zamoljen poslati osobne podatke, jednake onima koje je već poslao lutriji kod koje je ostvaren dobitak.''

Nakon što "dobitnik" još jednom pošalje tražene podatke željno iščekujući svoj dobitak, tzv. komisija traži plaćanje naknade, nakon čega će konačno isplatiti dobitak. Dogodi li se da "dobitnik" plati traženu naknadu, odnosno pošalje određenu svotu novca, svaki kontakt s druge strane prestaje, jer su uspjeli u svome naumu da im netko plati određenu svotu. 

''Znajući da se brojka ovakvih poruka zaprimljenih u jednome danu u cijelom svijetu kreće u tisućama, može se pretpostaviti kolika je njihova dobit. No, teško im je stati na kraj, jer uvijek barataju lažnim podacima, a imena osoba i kuća koje organiziraju lutriju vrlo se brzo mijenjaju'', tvrde u MUP-u te dodaju kako je najbolja zaštita ne nasjedati na takve laskave poruke, a ako se ipak dogodi da pošaljete podatke - tu stanite, jer je najvažnije ne slati novac za tzv. naknadu.

Krađa identiteta

U slučajevima kada osoba pošalje svoje podatke, najčešće se događa da se zapita je li to legalno, hoće li joj netko zloupotrebljavati račun ili krivotvoriti podatke. ''Opasnosti takve vrste postoje, no, realno, vrlo su male, budući da je puno jednostavnije navući tzv. dobitnika da nešto plati, nego se mučiti krivotvorenjem podataka, i to na temelju fotokopiranih dokumenata'', tvrde u MUP-u.

Ipak, ponekad i mala šansa opasnost može učiniti prevelikom. Naime, temeljem podataka koje osoba dostavi (osobni podaci, adresa stanovanja i radnog mjesta, informacije o užoj obitelji i slično) mogu se krivotvoriti dokumenti i tako ''ukrasti identitet'' donedavno sretnog dobitnika. Savjet MUP-a je da u samom startu brišete takve poruke i tako pomognete u onemogućavanju ovakvih oblika prijevare. 

Nigerijska pisma

Još jedan primjer prijevare na koju možete nasjesti na jednak način, odnosno otvorivši pristiglu e-mail poruku, su tzv. nigerijska pisma. Na prvu ruku, riječ je o odličnoj ''poslovnoj ponudi'' koju šalju, primjerice, razni sadašnji ili bivši dužnosnici afričkih zemalja tražeći pomoć pri transferu novčanih sredstava, obavezno značajnijih iznosa, koja su ostala na njihovim računima kada su ih otjerali s vlasti ili iz zemlje, a naravno uz primamljivu naknadu od 20 do 35 posto iznosa s njihovog računa u trenutku kada novac ''sjedne'' na pomagačev račun. 

Tzv. afrički dužnosnici do imena potencijalnih žrtava dolaze iz raznih izvora, odnosno medija, poslovnih časopisa, Internet stranica i slično. Usredotočuju se na pojedince, a ne na tvrtke, jer tako izbjegavaju složenije procedure pri ugovaranju mogućeg posla. Pisama je uvijek više, u prvom se traži pomoć i osobni podaci te podaci o banci i bankovnom računu, a u ostalima se dogovaraju detalji samog transfera.

Osobi koja nasjedne na takvu vrstu ''pomoći'' nudi se određeni postotak tih sredstava, kao naknada za obavljanje usluge transfera novca. ''No, transfera novca zapravo nema, a žrtve se navuku da u ime taksi ili sličnih davanja plaćaju znatne iznose ne bi li se, kao, olakšalo isplaćivanje spomenute naknade. Primjerice, prevarant predloži da doputuje u zemlju pomagača kako bi dogovorili detalje. S obzirom na to da mu je račun blokiran i nema dovoljno novca za taj put i dodatne troškove, logičan slijed događaja jest da pomagača zamoli i za pomoć u vezi tih ''sitnica''. Ukoliko pomagač, željno iščekujući dobivanje naknade, pošalje novac za, recimo, avionsku kartu i vizu, tzv. afrički dužnosnik mu se više neće javiti, jer je dobio upravo ono što je od samog početka i htio.''

Neodgovaranje i brisanje takvih poruka najbolji je način zaštite i kod ove vrste prijevare. Važno je svakako imati na umu kako su  vaši osobni podaci jedino vaši te ih nemojte olako slati nepoznatim osobama, pogotovo putem interneta.