Bijele pamučne majice zaprljali smo čokoladnim namazom, sokom od jabuke, kečapom i turskom kavom. Odnijeli smo ih u velikogoričku samoposlužnu praonicu rublja Q Laundry gdje smo svaku majicu prali drugim praškom za rublje. Riječ je o prašcima Rex, Fax, Ariel i prašcima robnih marki Lel (Lidl) i Dent mit. (DM).
Odabrali smo program pranja koji traje 40 minuta i pere robu na 60 stupnjeva Celzijevih. Pošto se u perilicama u samoposlužnim praonicama deterdžent i omekšivač automatski doziraju zamolili smo vlasnika da to isključi kako bismo mogli isprobati deterdžente koje smo kupili. Pošto su u praonici samo četiri perilice, jednu smo zaprljanu majicu morali prati naknadno, ali smo to napravili pod jednakim uvjetima koristeći jednaku dozu praška.
- Pranje na 60 stupnjeva kod nas traje kraće nego kad se rublje na istoj temperaturi pere kod kuće u klasičnoj perilici jer naše perilice uzimaju vruću vodu - rekli su u praonici Q Laundry.
Promatrali smo kako se majice peru i mrlje polako nestaju. Međutim, sve dok alarm na perilici nije označio kraj pranja nismo mogli procijeniti koliko su se dobro mrlje ustvari oprale.
U prvoj perilici bila je majica koju smo prali Rexom, u drugoj ona koju smo prali Lelom, u trećoj se majica prala Faxom, u četvrtoj Arielom, a u petoj praškom Denk mit. Na prvoj koju smo izvadili odmah smo uočili mrlju od čokoladnog namaza koja je ostala vidljiva. Mrlje od kečapa, crne turske kave i čistog soka od jabuke savršeno su se oprale.
Prali pa osušili robu
Mrlja od čokoladnog namaza bila je vidljiva i na onoj majici koju smo prali Lel praškom, dok su se ostale mrlje također dobro oprale. Isto smo uočili i na majicama koje smo prali Faksom i Arielom iako je mrlja od čokoladnog namaza na majici opranoj Arielom nešto vidljivija nego na drugim majicama. Kad smo izvadili majicu opranu Denk mitom činila se potpuno čista iako je kad se osušila mrlja od čokoladnog namaza bilo gotovo pa nevidljiva.
Mrlje koje su ostale nakon pranja usporedili smo na majicama i nakon što smo ih osušili. Situacija koju smo zatekli netom nakon pranja nije se promijenila. Dakle, na majicama opranim deterdžentima Ariel, Rex i Lel mrlja od čokoladnog namaza jako je vidljiva. Nešto manje vidi se na majici opranoj Fasom, dok je na majici opranoj deterdžentom Denk mit mrlja od čokoladnog namaza jedva vidljiva i na prvi pogled čini se da je majica potpuno čista. U analizi koju je prema sastavu koji piše na svakom od analiziranih prašaka za pranje rublja, napravio naš kemičar Ivan Nemet piše kako deterdžent Denk mit sadrži najviše zeolita, odnosno tvari koja poboljšava raspršivanje nečistoća u vodi za pranje.
Ne zna se točan sastav
- Točan sastav praška za rublje se ne zna i to je uglavnom tajna proizvođača. Svi imaju sve ono što im je potrebno da bi bili dobri, a raspon tvari koje sadrže izražen je u okvirnim postocima - napisao je kemičar Ivan Nemet u analizi deklaracija prašaka koje smo testirali. Dodao je da kako bi se rublje dobro opralo, površinska napetost vode se mora smanjiti.
- To se postiže pomoću površinski aktivnih tvari. Nazivaju se još i surfaktanti, a na deklaraciji se mogu pronaći pod nazivom: anionske ili neionske površinski aktivne tvari. Za čišćenje su puno prihvatljiviji neionski tenzidi. Oni djeluju u tvrdoj vodi punoj kamenca kakva je najčešće kod nas - napisao je u analizi Nemet dodavši da deterdženti u praškastim pakiranjima koji u sastavu imaju neionske tenzide bolje peru u tvrdoj vodi, a i bolje su topljivi i na nižim temperaturama pranja što znači da je potrebno manje vremena i energije tijekom pranja.
Pravilno dozirati
Na pakiranjima deterdženata pogledali smo koliko ga treba staviti peremo li jako prljavo rublje u jako tvrdoj vodi, kakva je primjerice zagrebačka. Najmanje ćemo morati staviti Denk mit deterdženta. Njega treba 150 mililitara, Rexa 190, Faksa 195, Lela 200 mililitara, a Ariela 205. Kod tih preporučenih doza piše da su za standardne perilice rublja u kojima se može prati do pet kilograma.
Tvari koje se nalaze u prašcima za pranje rublja djeluju zajedno i tako peru bolje nego to to može svaki sastojak pojedinačno. U sastavu testiranih prašaka su i bilderi odnosno regulatori procesa pranja.
- Oni imaju malu sposobnost pranja, ali pojačavaju djelovanje tenzida. Imaju sposobnost uklanjanja primjerice kalcija i magnezija iz vode i na taj način omekšavaju vodu. Među poznatijim bilderima su tvari pod nazivom zeoliti koji sve više zamjenjuju štetne fosfate - napisao je Nemet u analizi dodavši kako bilderi poboljšavaju raspršivanje nečistoća u vodi za pranje i sprječavaju da se nečistoća vrati nazad na tkaninu.
Stoga oni imaju važnu ulogu u sastavu deterdženta jer pojačavaju njihovo djelovanje. Slično djeluju i kobilderi poput polikarboksilata i fosfonata. Sredstva koja se koriste za kemijsko bijeljenje također su važni sastojci u deterdžentima.
Njihova zadaća je uklanjanje obojenih prljavština, koje se teško uklanjaju djelovanjem tenzida i bildera. Budući da sadrže kisik oni mogu izbjeljivati. U pravilu, izbjeljivači na bazi kisika djeluju pri temperaturama oko 60 °C. U praške se dodaju i mirisi kako bi prikrili one koji se mogu pojaviti tijekom pranja, ali i kako bi deterdžent bolje mirisao. O kojim je mirisima riječ na deklaracijama najčešće nije navedeno. U deterdžente se dodaju i optička bjelila ili posvjetljivači. Njihova uloga je povećati vizualni učinak bjeline, a pridonose i zaštitu materijala od štetnog UV zračenja sunca.
Mogu izazvati alergije
- Sredstva za pranje i oplemenjivanje tekstila mogu sadržavati optička bjelila uz uvjet da njihova uporaba ne izazova toksični, senzibilizirajući ili alergijski učinak - pojašnjava Nemet. Pere li se rublje ručno tad nakon svakog pranja treba oprati ruke u čistoj vodi. Ljudi s osjetljivom ili oštećenom kožom moraju se strogo pridržavati pravila za doziranje praška. Iako testirani prašci ne bi smjeli izazvati nikakve posljedice za ljudsko zdravlje jer se stalno kontroliraju, to ne isključuje mogućnost da ne mogu izazvati alergijske reakcije u ljudi.