Nedavne vijesti o istraživanju Eurostata prema kojem u Europi ima više od 5,5 milijuna mladih koji ne mogu pronaći posao, navodi nas da se zapitamo - što nosi budućnost? 

Prema prošlogodišnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Hrvatskoj je bez posla bilo čak 60.383 mlađih od 25 godina. Još oko 75 tisuća nezaposlenih bilo je u rasponu između 25 i 35 godina. Tu i leži jedan od problema: oni su za tržište rada i dalje (pre)mladi jer do iskustva ne mogu doći. Ovaj problem je toliko izražen da, prema nekim navodima, nezaposlenost mladih iznosi čak 35 %, što nas, u usporedbi s Eurostatovim tablicama, svrstava na treće najlošije mjesto (u Europi). 

Kada uzmemo u obzir ove podatke, postaje jasnije kako je ulaganje u financijsko obrazovanje mladih, odnosno razvijanje navika pravilnog razumijevanje novca i upravljanja financijama pitanje od, nimalo ne pretjerujući, životne važnosti. Donosimo vam neke od činjenica koje bi mladi trebali znati i biti svjesni:

Nemojte računati na diplomu

Odnosno nemojte računati na sigurnost koje je prije donosila fakultetska diploma. Nažalost, danas diploma više ne jamči siguran posao i dobre dohotke. Uzroka tome je mnogo, od nepovezanosti tržišta rada i obrazovnih strategija države prijašnjih godina, do financijske krize koja je također uzela svoj danak. U prijevodu to znači da u mnogim strukama postoji previše diplomiranih, dok realne potražnje na tržištu (barem zasad) nema. Ukoliko započinjete školovanje, odnosno ako to čini netko od vaših bližnjih - svakako uzmite u obzir podatke o deficitarnim strukama te zatim to kombinirajte s preferencijama osobe koja se kreće školovati. 

Ulazak u kredit

Kao što smo svjedočili posljednjih godina krediti su, na određeni način, postali opasni pothvat, ali i mnogima jedini izlaz kako bi došli do skupljih materijalnih dobara. Neminovno je da će i u budućnosti biti onih koji će biti prisiljeni ući u kredit jer neće imati drugog načina da dođu do npr. vlastitog automobila ili nekretnine. 

Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik na "Institutu za javne financije" i autor mnogih istraživanja o tržištu rada i sustavu mirovinskog osiguranja ovako je komentirao ovu stavku: 

"Hrvati su zaduženi, ali nisu više zaduženi nego nacije koje se nalaze u okruženju. Prema nekim pokazateljima Hrvatske narodne banke naša zaduženost se ublažava, odnosno ona stagnira. No nameće se pitanje - zašto smo se toliko zaduživali? Kao nacija smo do nedavno bili gladni robe, potrošnje, novih stvari, a istodobno se vjerovalo kako će naša primanja u budućnosti biti bolja. No, to nije izolirani fenomen, slična je situacija u cijeloj Europi, a pogotovo u mediteranskoj regiji." 

Bitno je shvatiti kako kredit sam po sebi nije ništa više od običnog financijskog proizvoda kojeg nude novčarske institucije. No ono što možemo promijeniti i što je zaista važno je naš stav prema ovakvom obliku zaduživanja. Mladi u ovom segmentu nisu iznimka te je ovo jedno od bitnih pitanja, pogotovo ako znamo da je trenutno tržište rada nestabilno, koliko racionalno i realno možemo postaviti vlastite financijske prioritete. 

Štednja i investiranje

Odnosno investiranje u "prave" stvari. Kako bi izbjegli financijske probleme poput ulaženja u nepovoljne kredite ili primanja (pre)malih mirovina, što smo svjedoci svakoga dana, potrebno je što prije investirati novac za budućnost. No, prije investiranja stručnjaci ističu kako je odvajanje i najmanjih svota važno kako bi se razvila životna navika štednje. Primijenite to i podučite svoje najmlađe kako to raditi. Zapamtite, odvajanjem ćete uvijek imati novac sa strane koji možete iskoristiti na način koji vi želite.