Šećer, riža, tjestenina, kava, marmelada, zamrznuta, konzervirana i sušena hrana i maslinovo ulje neke su od namirnica za koje Europska unija razmatra ukidanje obveze navođenja roka trajanja.

- Kupce zbunjuje oznaka ‘best before’ (najbolje upotrijebiti do), pa bacaju hranu koju ne bi trebali – kažu ministri poljoprivrede Švedske i Nizozemske.

Prema nekim istraživanjima, polovina hrane kupljene u supermarketima zbog oznake roka trajanja završi u smeću iako je jestiva. Svaki proizvođač dužan je provesti istraživanje roka trajanja hrane pa može staviti oznaku “najbolje upotrijebiti do” (best before) ili “upotrijebiti do” (use by). Oznaka “najbolje upotrijebiti do” znači da je hrana najbolja za konzumaciju minimalno do navedenog datuma. Oznaka “upotrijebiti do” govori da se hrana smije konzumirati samo do navedenog datuma jer inače može biti opasna za zdravlje. Puno kupaca smatra da su te dvije oznake iste, odnosno da hranu nakon navedenog datuma ne bi trebalo jesti.

Mljevena kava, primjerice, dobra je i godinama nakon proizvodnje, samo ima slabiju aromu. Slično je i s drugom hranom koja se ne kvari lako.

- Ako su pravilno skladištene i nema ulaska stranih organizama izvana, namirnice koje sadrže mali udio vode, poput šećera, soli, brašna, bijele riže, kave i meda mogu stajati na policama znatno dulje od roka valjanosti navedenog na deklaracijama. U medu i šećeru mikroorganizmi uglavnom ne mogu preživjeti okruženje s neznatnim udjelom vode i niskim pH. Marmelada je niske kvarljivosti zbog visokog udjela šećera, ali nije doslovno riječ o proizvodu koji neograničeno može trajati. Zbog vode iz voća i nepravilna skladištenja moguć je razvitak plijesni, čije posljedice mogu biti alergije, respiratorni problemi ili problemi s dišnim i probavnim sustavom- objašnjava Jasna Ćerić, mag. nutricionizma, i dodaje da u brašnu sa standardnom vlažnosti od 15 posto koje se propisano čuva neće doći do razvoja mikroorganizama.

- Ali povećanjem vlažnosti samo za jedan do dva posto ili podizanjem temperature skladištenja brašno postaje pljesnjivo, počinje smrdjeti i pada mu hranjiva vrijednost - upozorava nutricionistica. Udruge za zaštitu potrošača protive se uklanjanju oznake minimalnog roka trajanja.

- Izostavljanje nekih oznaka izazvat će konfuziju, a ukidanje datuma minimalne trajnosti će obmanjivati potrošača. Označavanje proizvoda propisano je zbog zaštite zdravlja potrošača i služi da bi informiralo o onome što se kupuje, a opće pravilo označavanja kaže da potrošač ne smije biti prevaren ili doveden u zabludu. Oznake moraju biti nedvojbene i omogućiti potrošaču najsigurniji izbor - kaže Tanja Popović Filipović iz Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

Da bi uklanjanje oznake moglo biti obmanjivanje, smatraju i u Ministarstvu poljoprivrede.

- Hrana koja je označena datumom minimalne trajnosti sigurna je za konzumaciju i nakon navedenog datuma, ali je lošije kvalitete. Smatramo da bi takva hrana trebala biti označena datumom proizvodnje, kako bi potrošači bili jasno informirani o starosti takve hrane na policama te mogli donijeti odluku o kupnji - objašnjavaju u ministarstvu i dodaju kako bi kao rješenje za smanjenje količine hrane za otpad moglo biti poticanje trgovaca da hranu nakon isteka datuma minimalne trajnosti nude po sniženim cijenama, ali samo ako su sigurni da je takva hrana zdravstveno ispravna i prikladna za konzumaciju.