Što je s nama koji ne možemo skupiti golem novac potreban za legalizaciju? Siromašni smo, ali zar ćemo zbog toga ostati i bez tog malo što imamo, bez doma...?
Tako nam se požalila čitateljica koja tvrdi da joj zbog besparice prijeti
rješenje o rušenju kuće u kojoj stanuje.
- Naša država navodno je socijalna, ali bacit će nas na cestu samo zato
što je zakon pisan za bogate, za vlasnike vikendica i apartmana na moru -
nastavlja dalje ogorčena čitateljica.
Dunja Mak iz osječkog Potrošačkog foruma kaže da je krajnja sankcija za
nelegalizirani objekt rušenje. To bi, prema nalogu građevinske inspekcije,
trebao učiniti sam vlasnik.
- Ne postupi li vlasnik nekretnine prema rješenju, izvršenje će se
provesti prisilno, putem treće osobe, na odgovornost i trošak vlasnika
nekretnine - pojašnjava Mak. Dodaje da zakon ne navodi kako su jedine
nekretnine, odnosno nečiji domovi, izuzeti od rušenja.
- Već sama predodžba scenarija u kojem se egzistencijalno ugroženoj
obitelji pred očima ruši jedina nekretnina, nakon čega njezini članovi,
uključujući i djecu, doslovce ostaju bez krova nad glavom, nameće
zaključak da bi državna i lokalna tijela trebala imati sluha i naći
rješenje za takve situacije. Naime, ekstenzivno tumačeći odredbu iz članka
30. Zakona o građevinskoj inspekciji, ovakva situacija može predstavljati
opasnost za život ljudi pogođenih uklanjanjem nekretnine u kojoj stanuju -
upozorava Dunja Mak.
U nadležnom Ministarstvu graditeljstva kažu da se rješenje o rušenju
donosi nakon što se utvrdi da neka građevina nema potrebne dozvole za
gradnju.
- Hoće li se ta građevina morati ukloniti ili ne ovisi prije svega o tome
je li moguće naknadno regulirati njen status, a on se može regulirati ako
je građena u skladu s prostornim planom - tvrde u Ministarstvu
graditeljstva.
Zasad se ruše građevine koje nisu jedine za stanovanje, no socijalna
osjetljivost nije propisana zakonom i ne može se znati kad će se ta odluka
promijeniti.
U Ministarstvu kažu da su građani koji su sad pokrenuli legalizacije u
povoljnijem položaju od onih koji su gradili u skladu sa zakonom ili su
svoje nekretnine legalizirali prije.
- To je prilika vlasnicima bespravnih građevina da pravni status građevine
riješe jeftinije i jednostavnije nego što su to mogli napraviti prije.
Ministarstvo je zbog pojednostavljenih uvjeta za legalizaciju bilo
izloženo pritisku građana koji su gradili zakonito i prošli složenu i
skuplju proceduru - kažu u Ministarstvu.
Vjeruju da su to shvatili i brojni građani koji su podnijeli neočekivano
mnogo zahtjeva, više od 800.000. No mnogi koji su predali zahtjev nisu
znali da će ukupni troškovi legalizacije doseći i nekoliko tisuća kuna.
Najveća stavka su vodni i komunalni doprinosi, a mora se platiti naknada i
za godine kad objekt nije bio legaliziran, odnosno barem dio tih naknada
koji nije otišao u zastaru.