U ribljim štapićima ima samo 22 posto ribe, u plodovima mora uglavnom su surimi štapići, koji od mora imaju tek aromu rakovice, a u ledenom čaju od breskve nema čak ni arome breskve. Umjesto toga ima 0,36 posto šipka.
Tržište je preplavljeno proizvodima koji nazivom i ambalažom sugeriraju
jedno, a tek popis na deklaraciji otkriva pravu istinu.
- Kupila sam sok od borovnice i išla pogledati koliko borovnice zaista
ima. Nisam očekivala da je ima puno, ali sam se prenerazila kad sam
vidjela da borovnice ima samo 0,7 posto - ispričala nam je čitateljica.
I sami smo se u našoj rubrici susretali s petit beurre keksima, koji su
ime dobili po maslacu, a sadrže jeftiniji i nezdraviji margarin. U voćnim
jogurtima voća ima samo u tragovima, a kolačići koji izgledaju kao
medenjaci i na polici u prodavaonici stoje pokraj medenjaka - nemaju meda.
No proizvođači su zakon zaobišli tako što u nazivu nisu ni spomenuli med.
I ovaj put nasumice smo kupili pet proizvoda na čijim ambalažama slike i
nazivi ostavljaju dojam da je riječ o proizvodima koji obiluju voćem.
Na bočici Zottova mliječnog napitka su nacrtani lješnjak i kockica
čokolade. I na deklaraciji piše da je riječ od napitku od čokolade i
lješnjaka. Čokoladnog praha ima samo 0,9 posto, a pasta od lješnjaka čini
0,7 posto proizvoda. “Voćni” bomboni od višnje imaju 0,3 posto voćnog soka
u prahu.
Boju višnje zahvaljuju kukcima od kojih se inače u industriji pravi crvena
boja. Bomboni imaju i oko šest posto vrhnja, a bijeli dio je tako svijetao
od boje iz željezne rude. Ono što u industrijskim proizvodima često glumi
voće su pojačivači okusa i bojila.
- Oni služe da se maskira nedostatak pravog okusa. Europski propisi o
deklariranju prehrambenih proizvoda se redovito usavršavaju, a
nutricionisti potrošačima stalno skreću pažnju na čitanje deklaracija jer
često ono što piše u nazivu ili što vidimo na slici nema previše veze sa
sadržajem samog proizvoda - objašnjava naša nutricionistica Jasna Ćerić i
dodaje da se to najčešće događa s voće, kakaom, lješnjacima, bademima,
čije se slike nalaze na deklaraciji, a njihov okus glume šećer i arome.
Često ni šećer nije šećer. Umjesto njega koristi se glukozno-fruktozni sirup. Riječ je o sirupu koji se radi iz kukuruza i jeftinija je sirovina od šećera, zbog čega ga proizvođači obožavaju.
Ovo je način da se kupcima proda mačak u vreći
Ako ambalaža navodi potrošača na jedan zaključak, a stvarni sastav je
drukčiji, to je kršenje Zakona o zaštiti potrošača jer se radi o
zavaravajućoj poslovnoj praksi i pokušaju da se kupcima proda mačka u
vreći, tvrdi Ilija Rkman iz društva Potrošač.