Osim na upisnini i članarini za korištenje Vise, MasterCarda i ostalih kartica, banke zarađuju i na svakoj kupovini koju obavite s tim karticama. U Hrvatskoj su te naknade među najvišima u Europskoj uniji.

Iako su međubankovne naknade u Hrvatskoj manje nego što su bile prije nego smo ušli u EU, banke si i danas pri svakoj kupovini uzmu više od jedan posto provizije. Europska komisija smatra da su provizije prevelike te ih stoga želi sniziti na najviše 0,2 posto za debitne i 0,3 posto za kreditne kartice što bi u Hrvatskoj značilo pad od 70 posto. U izvješću Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja stoji da mađubankovne naknade plaćaju trgovci, ali da su oni, kako bi nadoknadili taj trošak, primorani povećati cijenu svojih roba i usluga, a to znači da se visoke naknade opet na kraju svaljuju na leđa potrošača.

“Što je zemlja siromašnija i što je trgovac slabiji, to im banke i kartičarske kuće naplaćuju više namete, vidljivo je iz analize agencije”, piše Novi list.

Najmanje naknade u Europi su u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Italiji gdje se kreću od 0,2 do 0,85 posto. Najviše su u Rumunjskoj, Poljskoj, Sloveniji i kod nas gdje si banke uzmu od 0,9 do 1,6 posto pri svakoj kupnji. Europska komisija misli da bi smanjenje i stroža regulacija najviše koristili malim trgovcima koji plaćaju najveće naknade, ali i potrošačima jer bi to pojeftinilo robu i usluge, a takva odluka omogućila bi ulazak konkurencije na tržište. Ako namjera Europske komisije prođe, banke i kartičarske kuće imale bi dvije godine za snižavanje provizija.