Kod kupnje proizvoda protiv znojenja treba paziti je li riječ o dezodoransima ili antiperspirantima. Prvi sadrže mirise koji “kamufliraju” miris znoja, a antiperspiranti, osim mirisa, imaju i tvari koje smanjuju lučenje žlijezda znojnica. No i antiperspiranti često imaju sastojke koji će prekriti miris ako do znojenja ipak dođe. Stručnjaci se ne mogu složiti je li svakodnevno sprečavanja znojenja štetno. 

Neka istraživanja povezuju sastojke u antiperspirantima s rakom i Alzheimerovom bolesti. Drugi smatraju da to nije točno te da više aluminija unosimo hranom, vodom i prašinom. Znanstveni odbor za zaštitu potrošača Europske unije u studiji iz 2014. ne negira neurotoksično djelovanje aluminija, ali smatra da je nedovoljno dokaza kako bi se provela odgovarajuća procjena rizika zbog korištenja  aluminija u kozmetičkim proizvodima. 

Istraživanja će vjerojatno potrajati godinama, a potrošači sami moraju odlučiti hoće li koristiti ove proizvode. Dezodoransi koji navodno ne ostavljaju mrlje na odjeći najnoviji su hit u kozmetičkoj industriji. 

Potrošači često misle da imaju sastojak koji će spriječiti mrlje. No sastav im je sličan običnim antiperspirantima. Mrlje na odjeći rezultat su masti i soli koje se nalaze u znoju, ali i sastojaka u samim antipersirantima, mirisa te aluminijeve soli koja sprečava znojenje. 

Čitajući deklaracije na kojima su samo nabrojeni sastojci, ali ne piše i koliko ih ima, možemo zaključiti jedino da se ovi proizvodi protiv mrlja bore tako što imaju manje mirisa, odnosno aluminijevih soli. Neki proizvođači savjetuju potrošačima da s oblačenjem pričekaju dok se antiperspirant na koži ne osuši. No to je općenit savjet jer se mogućnost za mrlje na odjeći tako smanjuje kod svih antiperspiranata.