Centar za istraživanje tržišta GfK objavio je podatke koji pokazuju kako građani Republike Hrvatske imaju dosta nisko prosječno povjerenje u institucije.
Istraživanje provedeno tijekom prosinca 2011. i 2012. godine obuhvaćalo je u svakom valu istraživanja po 1000 ispitanika u dobi 15 godina i više, a pokazalo je kako oni najmanje vjeruju onima koji vode ovu zemlju: Vladi, premijeru, političkim strankama i državnoj upravi, dok svojim prijateljima, ljudima koji ih okružuju i hrvatskoj znanosti vjeruju najviše.
Hrvati najmanje vjeruju političkim strankama
Istraživanje je pokazalo kako Hrvati najmanje vjeruju političkim strankama. Zanimljiv je podatak da se razina povjerenja ne mijenja godinama, iako su se i organizacije i čelništva pojedinih stranaka tijekom godina mijenjali. Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini – premijeru vjeruje 17 posto građana, a Vladi samo njih 14 posto.
Ovisno o gradu stanovanja, pokazalo se kako Vladi najmanje vjeruju Zagrepčani. Povjerenje Milanoviću najviše ukazuju stanovnici Sjeverne Hrvatske, Like, Korduna i Banovine, dok mu najmanje vjeruju osobe iz Slavonije. Najstariji dio hrvatske populacije ima najviše povjerenja u premijera – 28 posto osoba starijih od 60 godina mu vjeruje. Istraživanje je također pokazalo da što su građani obrazovaniji, to imaju manje povjerenje u Vladu.
Povjerenje u Haški sud raste, u HNB pada
Najuočljivije promjene u povjerenju u odnosu na prethodne godine zabilježene su kod institucije Haški sud koji je zadobio veće povjerenje među hrvatskim građanima. Lani je Haškom sudu vjerovalo samo 11 posto hrvatskih građana, dok mu sada vjeruje svaki treći građanin.
Zanimljiv je podatak kako povjerenje u HNB, guvernera te predsjednika države pada. Lani je predsjedniku Josipoviću vjerovala skoro polovica hrvatske nacije, dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske.
Svaki treći zaposlenik ne vjeruje svome nadređenome
U odnosu na sve ispitivane institucije (ukupno 21), povjerenje u nadređenog na poslu nalazi se na visokom, osmom mjestu. Od svih zaposlenih, povjerenje svom nadređenom na poslu iskazalo je nešto manje od polovine zaposlenih ispitanika, dok skoro svaki treći zaposlenik ne vjeruje svome nadređenom.
U odnosu na protekle dvije godine, uočava se lagani trend pada povjerenja u banke, dok je sve veći broj građana koji vjeruju policiji, odnosno njima vjeruje otprilike svaki treći građanin. Povjerenje u crkvu i školstvo stabilno je posljednje dvije godine, dok je povjerenje u hrvatsku vojsku naraslo u odnosu na godinu dana ranije.
Prijateljima vjeruje 80 posto hrvatskih građana
Hrvati imaju visok stupanj povjerenja u liječnike, odnosno čak 54 posto ispitanih im vjeruje, dok 22 posto njih nema povjerenje u navedenu grupu stručnjaka.
Na samom vrhu institucija kojima Hrvati najviše vjeruju nalazi se znanost i ljudi s kojima se druže. Povjerenje u znanost je stabilno posljednje dvije godine te pokazuje kako 65 posto hrvatskih građana vjeruje u znanost. Prijateljima vjeruje 80 posto hrvatskih građana, dok 10 posto ne vjeruje ljudima s kojima se druži. Dalmatinci najviše vjeruju prijateljima, dok najmanje povjerenja u ljude s kojima se druže imaju stanovnici Sjeverne Hrvatske.