Gotovinski krediti mogu se podići s kamatom od oko devet posto, a kamata za prekoračenje na tekućem računu je oko 11 posto.
Pri računanju koliko stvarno stoji naš dug od 10.000 kuna koji želimo
vratiti u roku od godine dana treba znati da najmanja kamata ne znači
obavezno i da je taj kredit najpovoljniji. Kod kamata treba gledati
efektivnu kamatnu stopu (EKS) jer je ona pravi pokazatelj koliko kredit
stvarno stoji. U njoj su, osim redovite kamate uračunate i naknade za
odobrenje kredita, duljina otplate kredita i eventualni depozit, piše u
leksikonu objavljenom na financijskom portalu limun.hr.
Banke uglavnom računaju naknadu za odobravanje kredita u postotku od
iznosa kredita, pa bi naknada od jedan posto za 10.000 kuna iznosila 100
kuna. Neke banke za pojedine vrste kredita naplaćuju fiksnu naknadu od 500
kuna.
Trošak kredita bit će veći i ako treba donijeti dokument ovjeren kod javnog bilježnika, a to stoji oko 50 kuna. Konkretni izračuni troškova određenih kredita u određenoj banci mogu se dobiti samo u toj banci. Uvjeti za dobivanje kredita u pravilu su malo povoljniji u banci čiji ste klijent.
U izračunu otplate za minus od 10.000 kuna na tekućem računu teško je dati precizne podatke jer na njega povremeno “sjeda” novac pa iznos na računu varira. No kamate su oko 11 posto.
Pri podizanju gotovine kreditnim karticama treba znati i da banke uzimaju
proviziju. Za Master Card Zagrebačke banke plaća se 3,5 posto podiže li se
na njihovu bankomatu, a 4,5 posto za podizanje na bankomatu drugih banaka.
Podignete li 1000 kuna, to ćete platiti 35, odnosno 45 kuna.
- Treba pokušati izaći iz zone najveće kamatne stope i doći u
najpovoljniju. Dobitak je sve što je manje od najveće kamate na dugovanje,
dakle one po prekoračenju na tekućem računu. Svaki građanin koji ima
dugove u tragičnoj je situaciji. Ti pojedinci sve su brojniji, a problemi
se samo produbljuju. Svatko mora napraviti inventuru troškova. Oni koji
moraju čekati plaću kako bi pokrili svoje obaveze žive kao da im je račun
blokiran - upozorio je ekonomist dr. Guste Santini i dodao kako svi
trebaju shvatiti da nemaju pravo trošiti cijeli dohodak jer treba ostaviti
nešto i za crne dane.
- Bolest košta - slikovit je dr. Santini. Napominje da se oduvijek zalagao
za bolje educiranje ljudi, pogotovo mladih koji trebaju znati više o
zaduživanju i kamatama kako ne bi imali problema u budućnosti.
- Na minusima po računima su najveći ‘penali’ i jasno da su banke
zainteresirane za minuse jer im to donosi najveću dobit - rekao je dr.
Santini.