U hrenovkama je najviše svinjskog mesa. Najviše svinjetine, 82 posto, sadrži Gavrilović, dok je najmanje mesa u K plus te Sljeme hrenovkama, i to po 59 posto.

Ostatak hrenovki su voda, masno i vezivno tkivo, škrob, sol, začini...

Što je manje mesa, više je škroba i vezivnog tkiva. Veća količina vezivnog tkiva smanjuje nutritivnu vrijednost i proizvod gubi na okusu. Na svim hrenovkama, osim na Gavrilovićevim i Podravkinim, navedeno je i kako sadrže strojno otkošteno meso. U procesu u kojem meso s kostiju otklanja stroj uništava se struktura mišićnih vlakana. 

Proizvod s većom količinom takvog mesa može primiti više vode, a to je prednost u proizvodnji hrenovki. Vezanjem veće količine vode meso će nabubriti pa je financijski isplativije. Najviše ovakvog mesa je u Sljeme i K plus hrenovkama. 

Svinjsko meso, kao i ostalo crveno meso, bogato je bjelančevinama i vitaminima B skupine koji štite živčani sustav te sudjeluju u probavi. Crveno meso ima i dosta minerala, naročito željeza koje pomaže prenositi kisik kroz krvožilni sustav u organe. 

Unatoč dobrim tvarima koje sadrži, crveno meso povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Svinjetina je bogata i mastima. Prvenstveno su to zasićene masne kiseline kojih prosječan čovjek ne bi trebao jesti više od 20 do 25 grama dnevno, jer se prekomjerna konzumacija povezuje s bolestima srca. 

Zbog svega se ne preporučuje pojesti više od 90 grama crvenog mesa na dan, odnosno 70 grama ako je riječ o prerađevinama poput hrenovki jer one sadrže i štetne aditve. Kao i svi industrijski proizvodi, i hrenovke su bogate aditivima koji im daju okus, teksturu i produljuju trajnost. 

Među češćim aditivima u proizvodima od mesa je mononatrijev glutaminat ili E621 koji se povezuje sa znojenjem, drhtanjem i lupanjem srca. Ima ga u svim hrenovkama. Iako njegova štetnost nije do kraja dokazana, u proizvode se dodaje u ograničenim količinama. 

Natrijev nitrit ometa rad crvenih krvnih stanica, ali u hrenovkama ubijaju opasne bakterije pa se smatra da od njega ima više koristi nego štete. U svim našim hrenovkama je i vitamin C koji smanjuje loš utjecaj natrijeva nitrita, a tu su i fosfati koji u prekomjernim količinama ometaju vezanje kalcija i kostima. Aroma dima ili dim nalaze se u svim hrenovkama, osim u Podravci. 

Dim ili njegova aroma u industriji se dobiva sagorijevanjem piljevine drva, a tako pročišćen proizvod dodaje se prehrambenim proizvodima. Zdravstvena ispravnost ovakvih aroma još nije u potpunosti ispitana.