U loncu se satima krčka životinjska ili biljna masnoća. Kad su naše bake pravile sapun, u mast su dodavale pepeo, no u industriji se dodaje vrsta lužine. Kad se mast i lužina pomiješaju, nastaje kemijska reakcija koja se naziva saponifikacija. Na kraju se dodaje sol, a sapun se izdiže na vrh. 

Njega se zatim pobere s površine te miješa sve dok se ne pretvori u glatku masu. To što dobijemo čisti nečistoće, odnosno otklanja dio mikroorganizama i odumrle stanice s naše kože. Neovisno o tome radi li se sapun od svinjske masti ili goveđeg loja, od ulja palminih koštica ili kokosova te kikirikijeva ulja, sapuni čiste podjednako dobro. 

Nusprodukt proizvodnje sapuna je glicerin ili glicerol koji se također dobiva iz masti. To je gusta i prozirna tekućina bez mirisa. Dobar je za kožu jer je vlaži, a od gubitka vlage čuva i sapun. U proizvodnji sapuna nastane 25 posto glicerina. Kad su naše bake sapun radile kod kuće, uglavnom bi sav glicerin ostavile u sapunu, no u komercijalnoj proizvodnji dobar dio glicerina se odvaja i miješa u druge kozmetičke proizvode gdje također služi kao ovlaživač. 

Sapuni dobro čiste u mekim vodama poput kišnice. No u dijelu Hrvatske voda je tvrda, odnosno ima kamenca, pa se u sapune dodaju tvari koje omekšavaju vodu i olakšavaju čišćenje. Oni “hvataju” magnezij i kalcij, krivce za tvrdu vodu. Glatka masa koja se dobiva topljenjem masti ili loja još je daleko od proizvoda koji na kraju procesa završi u našim kupaonicama. Da bi sapun bio što privlačniji, dodaju mu se tvari za bolji miris, kao što je geraniol ili limonen. 

Geraniol je eterično ulje ljekovite biljke timijan. Limonen u prirodi nalazimo u citrusima, no on se može dobiti i industrijski. Za što privlačniji izgled sapuni sadrže i bojila koja se na deklaraciji mogu naći iza kratice C. I. Nerijetko se u sapunima mogu pronaći i blagi deterdženti koji će dodatno pomoći uklanjanju nečistoća i masnoća. U sapunima se mogu naći i tvari koje imaju blagotvoran učinak za kožu, poput ekstrakta kamilice, aloe, jogurta ili meda. Oni umiruju kožu i pomažu joj zadržati vlažnost. Tu su i konzervansi kojima je zadaća sprečavanje razvoja mikroorganizama u sapunu, odnosno produljivanje njegova roka trajanja. Pretjerano ispiranje i pranje ruku agresivnim sapunima sapire zaštitni “masni” sloj s kože isušujući je.

Palmolive: Napravljen je od palme i goveđeg loja

Sadrži i blagotvorni glicerin i vitamin E koji štite kožu, baš kao i ekstrakt kamilice. Ima i boju i tvari za bolji miris. Osnovni su dio sapuna palmolive ulje palminih koštica i goveđi loj. Cijena: 5,29 kn (90 kn)

Lahor: Masnoće u ovom sapunu su samo iz biljaka

Masnoće su palmino ulje i ulje palminih koštica. Lahor ima i glicerin i lanolin koji čuvaju vlagu kože. Sapun ima i tvari za lakše čišćenje u tvrdoj vodi te tvari za miris. Cijena: 3,99 kn (90 g)

Fa: Sadrži vitamin B3 koji je dobar za kožu

Fa se radi od goveđe masti i kokosova ulja. Ima glicerin za ovlaživanje te jogurt i aloe veru koji blagotvorno djeluju na kožu. Ima i tvari za omekšavanje tvrde vode i mirise. Cijena: 4,49 kn (100 g)

Dove: Od tvari koje vlaže kožu tu je glicerin

U sapunu Dove ima deterdženata koji olakšavaju čišćenje. Tu je glicerin, koji vlaži kožu, tvari za omekšavanje vode s kamencem te mirisne note. Sapun se dobiva iz palmina ulja. Cijena: 7,29 kn (100 g)

Nivea: Sapun od loja, ulja koštica te kokosa

Ima glicerin koji se dobiva proizvodnjom sapuna, a dobar je protiv isušivanja kože. Tu su i tvari koje omekšavaju vodu te mirisne tvari. Nivea se dobiva iz goveđeg loja, palminih koštica te kokosa. Cijena: 3,99 kn (90 g)