Mi zaista mislimo da se dobro sjećamo – kao što pjesma kaže...

''Sastali smo se u devet''

''Sastali smo se u osam''

''Došao sam na vrijeme''

''Ne, kasnio si''

''Ah, da, toga se dobro sjećam...''

Tužna je istina da većina ljudi poklanja malo pažnje poboljšanju vještina pamćenja pa se mire s krivim prisjećanjem.

Dobro pamćenje na vrhu poželjnih odlika

Veći dio naših navoda se temelji na nečemu što se dogodilo, nečemu što smo učinili mi ili netko drugi. Ako je dakle, vaše prisjećanje vlastitih dragocjenih iskustava ili citiranje nečijih mudrih riječi samo malo bolje nego u prosječne osobe, ne gine vam uspjeh. Upitani o odlikama koje bi željeli posjedovati, a ne vjeruju da ih imaju, ljudi dobro pamćenje uvijek stavljaju blizu vrha popisa.

Problem je što mnogi ljudi imaju veoma prosječno pamćenje, a mnogi drugi slabo. Uspijete li se izvući iz tog kalupa, vi ste u povlaštenom položaju. U poslovnom i privatnom životu je nemjerljivo dragocjeno samopouzdanje koje proizlazi iz moći prisjećanja. A svi mi u sebi imamo moć da poboljšamo svoje pamćenje, a slijedom toga i svoj život.

Pamćenje kao sustav procesiranja informacija

Razmotrimo nakratko način na koji kognitivni psiholozi vole uspoređivati ljudski um s računalom te pamćenje sa sustavom procesiranja informacija. U današnjem svijetu informatičkih tehnologija, analogija nam pruža koristan način uvida u pojavnost ''urušavanja'' sustava. Računalo dobiva unosne podatke s tipkovnice: pretvara simbole u numerički kod; informacija se pohranjuje na disk; informacija se izvlači s diska bilo prikazivanjem na računalnom ekranu ili ispisom. Dođe li do pada sustava, ili na disku nema dovoljno prostora, ili ste izbrisali datoteku, ustanovit ćete da je informacija ''zaboravljena'' jer nemate mogućnost pristupa.

Prema ovom predlošku, istraživači u području pamćenja pokušali su sukladno sustavu obrade informacija razmotriti način na koji mentalno procesiramo svaku primljenu informaciju. U tom kontekstu, stimulans koji se registrira u našem senzornom sustavu upamtit ćemo samo ako 

• privlači pozornost, što ga smještava u svijest,
• ako je kodiran i pohranjenu mozgu, i ako
• se u nekoj kasnijoj fazi izvuče za upotrebu.

Senzorno pamćenje: od djelića sekunde do tri sekunde

Nadalje, za optimizaciju sposobnosti našeg pamćenja potrebno je uključiti obje strane mozga; drugim riječima, logičku (lijevu) i kreativnu (desnu) stranu. Kao što ćete vidjeti kasnije, ovo uključuje asocijaciju i mnemotehniku. Stoga su ustanovljena tri tipa pamćenja: senzorno, kratkoročno i dugoročno.

Odnosi se na stvari pohranjene na veoma kratko vrijeme, koje se proteže od djelića sekunde do možda tri sekunde. Ovaj oblik pamćenja je teško razlikovati od trenutka percepcije. Primjerice, uključuje nešto što ste spazili na trenutak ili kratkotrajan zvuk koji ste netom čuli. Osjećaji koji ne pobuđuju pozornost jednostavno se gube jer informacija nije podvrgnuta nikakvoj analizi; ''zapaženi'' osjećaji se pretvaraju u drugi oblik pamćenja – kratkoročno pamćenje.

Kratkoročno pamćenje: pohranjivanje sedam informacija

Ovo je nadasve zanimljiva strana spoznaje o pamćenju. Ključ za nju jest pozornost. Kratkotrajno pamćenje ima ograničenu mogućnost pohranjivanja u obliku broja podataka koji može pohraniti i u trajanju; drugim riječima, ograničeno je u količini informacija i duljini njihova pohranjivanja.

Istraživanje o broju informacija koje pojedinac može pohraniti uz ispravno prisjećanje svelo se na brojku sedam (plus ili minus dva), bez obzira radi li se o brojevima, imenima, slovima ili riječima. Kratkoročno pamćenje ima svoja ograničenja i to s razlogom. Vraćajući se na računalo i model obrade podataka, to je nalik uklanjanju starih i neželjenih datoteka s diska. Možete li zamisliti situaciju da niste u stanju očistiti neželjene podatke iz svog kratkoročnog pamćenja? U glavi bi vam vrvjele beznačajnosti poput brojeva s loto listića otprije tri tjedna, neželjeni telefonski brojevi, svaki ikada proživljeni osjećaj. 

Prisjećanje se oslanja na ponavljanje i uvježbavanje

Prisjećanje se oslanja na ponavljanje i uvježbavanje, u protivnom informacija može nestati jednako brzo kako je ušlo u vašu svijest. Primjerice, moguće je da na radiju čujete telefonski broj, pojurite do telefona (naravno da olovka nije pri ruci) i kod utipkavanja pete brojke morate prekinuti jer su ostali brojevi isparili iz glave. Ili ste na nekoj kućnoj zabavi i, dok ćaskate s osobom koju ste upoznali dvadesetak minuta ranije, prilazi vam vaš partner. Predstavljajući ga svojoj novoj poznanici ne možete se sjetiti njezina imena. U oba ova slučaja pomogla bi metoda ponavljanja (ili ''ponavljanje radi održavanja'' kako su to nazvali istraživači pamćenja) informacija šuteći ili naglas (ako dopuštaju okolnosti). Uvježbavanje služi neograničenom zadržavanju informacija u kratkoročnom pamćenju.

Dugoročno pamćenje: stvaranje poveznica

Informaciju u svom kratkoročnom pamćenju možete ponavljati sve dok naposljetku nije pohranjena u dugoročno pamćenje. Sadrži informacije koje su promišljene na smisleniji i dublji način, a povezane su s drugim spoznajama ranije pohranjenim u dugoročno pamćenje (''obrađeno ponavljanje''). Za razliku od kratkoročnog, dugoročno pamćenje nema poznatih ograničenja. Ovdje pohranjene informacije se ne gube ako nisu izvučene ili ponavljane. Mogu se zamisliti prema potrebi.

Važan aspekt obrađenog ponavljanja u dugoročnom pamćenju jest povezivanje nove informacije s identičnom. Identično se drugim riječima, može koristiti kao pomoć pamćenju. Dovodite u vezu informaciju s nečim već poznatim – stvarajući poveznice. Novu informaciju obrađujete sjećajući se informacije koju ste već pohranili u dugoročnom pamćenju.

Kodiranje podataka bez svjesnoga truda

Ako procesiramo bilo koju novu informaciju kao nešto vezano uz vlastito iskustvo, razmatramo tu informaciju mnogo dublje čime se silno poboljšava prisjećanje. Sretnete li na zabavi nekoga tko ima rođendan isto kada i vi – mjesec, dan i godina – zar nećete upamtiti tu osobu i njeno ime prije negoli nekoga tko vam je možda bio jednako zanimljiv? Ako je budući klijent pohađao isti fakultet kao vi, velika je šansa da ćete to upamtiti makar ga ne vidjeli nekoliko godina i kasnije slučajno naletite na nj. 

Istina, možda ste zapamtili lice – kod dugoročnog pamćenja izvjesne vrste podataka, kao ljudska lica, kodiraju se bez svjesnoga truda – ali možda ćete upamtiti i ime, mjesto vašeg susreta i sveučilište na kojemu je dotična osoba diplomirala. (Ako je pamćenje druge osobe slabije ili prosječno, zapanjit će se da ste se sjetili sveučilišta koje je pohađala – ali kako vam je to uspjelo ostaje tajnom!) 

Knjiga ''Moć uvjeravanja'', autora Jamesa Borga, u izdanju Veble commerce-a govori o umijeću uvjeravanja koje i vi možete naučiti. Na temelju godina analiziranja ponašanja i mentalnih sklopova najuvjerljivijih ljudi, knjiga ''Moć uvjeravanja'' vam donosi čaroliju za svladavanje umijeća uvjeravanja - krajnjeg načina za postizanje uspjeha u radu i životu.