Ako želite pokrenuti vlastiti posao, postoji nekoliko ključnih faktora o kojima svakako morate voditi računa. Prije svega, važno je da prije bilo kakvog upuštanja u poslovanje napravite plan o tome u kojem smjeru će se ono kretati i kako uopće ostvariti zacrtane ciljeve. 

Analiza tržišta uvelike je bitna jer dovodi do procjene djelotvornosti tržišnog natjecanja, odnosno do procjene vrste, veličine i kvalitete konkurencije. Svatko tko želi biti uspješan poduzetnik, vrlo dobro mora poznavati kretanja na tržištu kojim se želi baviti, rast te same razloge rasta. O važnosti razmišljanja o konkurenciji i potencijalnim kupcima razgovarali smo i s tri člana žirija projekta ''Pametnom idejom do uspjeha''. 

Dobra ideja počinje od potencijalnih kupaca

Nikša Tomulić, direktor i osnivač neovisnog portala za usporedbu usluga kompare.hr, smatra kako su potencijalni kupci najbitnija komponenta u procesu kreiranja i realizacije poslovne ideje. ''Svaka dobra ideja, projekt, posao u biti počinje od potencijalnih kupaca, njihovih problema, potrebe ili želja. Najčešća pogreška poduzetnika jest da prečesto kreću od rješenja usluge ili proizvoda pa tek onda traže potencijalne kupce za njega. To je najčešće krivi pristup koji može rezultirati utrošenim vremenom, novcem te razočaranjem'', tvrdi te dodaje kako dobar poslovni pothvat mora imati jasnu sliku čiji (tko su kupci) se problem (ili potreba) rješava, na koji način (proizvod ili usluga) i zašto smo drukčiji (bolji) od drugih (usporedba s konkurencijom).

Važno je poznavanje tržišta nabave i prodaje

Dario Palčić, zamjenik direktora Sektora za poslovanje sa stanovništvom i malim poduzetnicima u Volksbank d.d. tvrdi kako je jedan od prvih i ključnih koraka u postupku realizacije poslovne ideje kvalitetno istraživanje tržišta nabave, prodaje kao i postojeće konkurencije. ''Bez poznavanja ovih kategorija upitan je uopće početni ulazak na tržište kao i opstanak na njemu'', tvrdi te dodaje kako je važno poznavanje tržišta nabave kako bi se mogli pronaći dobavljači koji mogu pružiti traženu kvalitetu, povoljnu cijenu te pravodobnu i kontinuiranu isporuku sukladno potrebama i planovima. 

''Tržište prodaje morate iznimno dobro proučiti kako biste znali postoji li uopće potražnja za proizvodom ili uslugom koju namjeravate ponuditi ili je tek trebate kreirati, kakve su navike vaših potencijalnih kupaca, koliki im je broj, može li on biti konstantan te koja bi im cijena proizvoda bila prihvatljiva'', tvrdi.

Ključno je izraditi neovisnu tržišnu analizu

Željko Kovač, direktor i vlasnik Centra za poduzetništvo Zagreb, smatra kako je vrlo mali broj onih koji prije pokretanja projekta ili izlaska na tržište potraže odgovore na pitanja poput treba li netko uopće to što nudim, postoji li već isto ili slično rješenje? ''Svi su vrlo optimistični i misle da tržište čeka njihovu ideju raširenih ruku i da će od sutra krenuti potražnja za onim što nude'', tvrdi te dodaje kako je izrada neovisne tržišne analize za ponuđenu ideju ili proizvod nešto što se mora napraviti. 

''Naglasak stavljam na neovisnu tržišnu analizu jer su predlagači vrlo subjektivni u procijeni vrijednosti ideje, mogućim prihodima i dobiti. Subjektivnim i vrlo često nerealnim pristupom, nesvjesno, zavaravaju sami sebe u potencijalima ideje ili projekta'', dodaje. ''Ukoliko nema tržišne analize onda je sve prepušteno slučaju, a rezultati su slabi ili nikakvi.''  Kako bi bolje pojasnio važnost istraživanja tržišta, Kovač nam je prepričao poznati primjer slabog istraživanja tržišta i odlične ideje. 

• ''Sir Geoffrey Houndsfielda izumio je CT uređaj za potrebe medicinskih pregleda pacijenata. Za tu inovaciju dobio je i Nobelovu nagradu, ali je u svojim pokušajima da izađe na tržište doveo svoju tvrtku do ruba stečaja i nije uspio. Krivo je procijenio tržišni segment, vodio je krivu promotivnu politiku itd. Tek kad su taj izum prepoznali i otkupili Siemens i General Electric, počela je masovna proizvodnja i nezapamćen uspjeh te inovacije. Danas moderna medicinska dijagnostika gotovo ne može bez tog uređaja. Iz tog primjera se može iščitati važnost istraživanja tržišta.''

Poznavanje i proučavanje konkurencije

Što se tiče važnosti poznavanja konkurencije, Tomulić smatra kako je najčešća greška poduzetnika  u razmišljanju ''naš proizvod nema konkurenciju''. ''Poduzetnik uvijek treba gledati veću sliku, a to je kako se isti taj problem ili potreba rješava nekim drugim načinima'', tvrdi te to pojašnjava sljedećim primjerom: 

• ''Poduzetnik razmišlja o uvođenju avionske linije (hidroavioni) Zagreb – Rab. Rješava se problem prijevoza putnika, primarna ciljna skupina su platežno bolji turisti u sezonskom razdoblju. Brza evaluacija ideje: problem postoji (trenutno putovanje Pleso – Grad Rab traje 4 sata i više), potencijalni kupci su neupitni (naravno, potrebno potvrditi istraživanjem hipotezu koliko su spremni platiti i je li naš USP, odnosno unique selling proposition, dovoljan), USP je skraćeno vrijeme putovanja na 30 min (uz nezaboravan doživljaj). Naoko, direktna konkurencija ne postoji, no poduzetnik svakako mora analizirati i indirektne konkurente, a to su sve alternativne prijevozne mogućnosti (autobus u sklopu angažmana, redovne linije, rent-a-car, vlak, bus, trajekt, itd.).''

Palčić također smatra kako je izuzetno važno proučavanje konkurencije kako bi se znalo na koji način je najbolje pozicionirati se na tržištu, postoje li već slični proizvodi, tko su glavni konkurenti i koliko su snažni, koju dodatnu vrijednost kupcu može ponuditi konkurencija (kvaliteta usluge, garancija, servis, komplementarni proizvodi itd.), na koji način konkurenciji preuzeti dio kupaca i/ili stvoriti dodatnu potražnju i slično. 

Više o važnosti poznavanja analize tržišta možete pročitati ovdje, u redovitoj kolumni Željka Kovača za Pametnu kunu.