Nakon što sazna koje mu zamke prijete u razmišljanju, čovjek lako može pomisliti da je imun na njih. No, tako će upasti u novu zamku - “zamku superiornosti”. Uz malobrojne iznimke većina ljudi precjenjuje svoje vještine i sposobnosti. U švedskom istraživanju, sudionici su morali procijeniti svoje vozačke sposobnosti. Čak 93 posto njih opisalo se je “iznadprosječno dobrima”. No, matematički je nemoguće da većina ljudi bude iznad prosjeka. Ispitanici su jednostavno upali u zamku superiornosti. Pogreške je uvijek lakše primijetiti kod drugih nego kod samog sebe. Najbolji lijek protiv toga je skromnost. Uvijek se treba podsjećati da svatko ima svoje slabosti i može pogriješiti. Važno je i okružiti se iskrenim ljudima. Iako mnogi šefovi prednost daju zaposlenicima koji im neprestano povlađuju, samo iskreni ljudi na vrijeme će ih upozoriti na pogreške i tako im pomoći da ih izbjegnu. Također, ne treba smatrati da ćete uvijek uspjeti izbjeći sve zamke u razmišljanju. One su jednostavno ljudske. Racionalno razmišljanje i temeljito preispitivanje činjenica pri odlučivanju vrlo je važno, no to ne znači da u poslovnom svijetu nema mjesta za intuciciju koja može skratiti put do rješenja.

Zamka zaštite prethodnih izbora: Zamislite da ste kupili karte za koncert koje ne možete vratiti. No, te večeri ste umorni, a vani je mečava. Žalite što ste kupili karte, jer biste radije ostali kod kuće na toplome i gledali televiziju. Što ćete učiniti? Možda je teško priznati, no najbolji izbor bio bi ostati kod kuće. Novac za karte već je nestao, bez obzira na sve, pa to ne bi trebalo utjecati na vašu odluku. Za izbjegavanje te zamke, treba se pomiriti s time da je griješiti ljudski. Pogreške ne možete izbjeći, samo iz njih naučiti.

Zamka prisjećanja: Ljudi često analiziraju informacije prema svojem iskustvu, odnosno onome čega se sjećaju iz njega. No, tako mogu pogriješiti jer mozak lakše pamti neuobičajene stvari ili one koje su obilježene osjećajima. Avionska nesreća se pamti, a svi avioni koji su sigurno sletjeli bivaju zaboravljeni. Dok analizirate neku informaciju, pokušajte se emocionalno izolirati od nje, barem privremeno. Analizirate li neki događaj, pretvarajte da se je on dogodio davno ili nekome tko nema veze s vama. Tražite li tuđa mišljenja, razgovarajte s ljudima koji nisu emocionalno uključeni u problematiku.

Zamka nepotpunih informacija: Marko je povučen mladić. On je ili knjižničar ili prodavač. Što mislite, čime se bavi? Većina ljudi odgovorit će da je Marko sigurno knjižničar. Tako će upasti u “zamku nepotpunih informacija”. Oni zanemaruju činjenicu da prodavača ima sto puta više nego knjižničara. Dakle, postoji samo 1 posto šanse da je Marko knjižničar. Stereotipi da su svi knjižničari povučeni vodi na krivi put, pa je predrasude potrebno preispitati i prednost davati pouzdanim činjenicama.