Ipak, istraživanje Hrvatske poštanske banke doneslo je neke zanimljive podatke o tome tko će uopće ove godine moći u Hrvatskoj uštedjeti. 

Ugroženi građani od 40 do 60 godina

Istraživanje je za Hrvatsku poštansku banku provela agencija GfK na uzorku od 600 hrvatskih građana. Došli su do podatka da su po pitanju mogućnosti uštede u 2013. godini najoptimističniji građani u dobi od 18 do 39 godina, njih 38 posto. Oni smatraju da će moći doći do svog prvog posla ili da će se moći lako uposliti ako izgube trenutni posao te da će stoga imati mogućnost za štednju i ulaganje. No, pravo iznenađenje ovog istraživanja su priredili umirovljenici, čak 31 posto ih smatra da će moći uštedjeti. Ugroženiji od njih su oni od 40 do 60 godina jer ih samo 23 posto smatra da će moći staviti nešto novaca sa strane. Čini se da je upravo to generacija koju je ekonomska kriza teško pogodila. 

Muškarci će štedjeti više od žena

Osim po dobnim skupinama, razlika u mogućnosti štednje se pojavljuje i među teritorijalnim dijelovima Hrvatske te spolovima. Tako će  muškarci štedjeti više od žena, a pokazalo se i da su oni skloniji kunskoj štednji nego onoj u eurima. Kunama daju prednost i većina stanovnika u Zagrebu, a to je ujedno i grad s najvećim postotkom ispitanika u Hrvatskoj koji su izrazili mišljenje da će moći štedjeti, njih 40 posto. U Dalmaciji je pak najmanje onih koji bi se opredijelili za kunsku štednju, a u Sjevernoj Hrvatskoj je najmanje ispitanika koji bi izabrali eure.

Dok se trećina građana izjasnilo da će moći štedjeti u banci ili na neki drugi način, dio preostalih ispitanika će ipak trošiti svoju raniju štednju. U toj skupini se našlo 19 posto ispitanika iz Istre, Primorja i Gorskog kotara, 15 posto iz Dalmacije i Like te 11 posto iz Slavonije.

Štednja građana raste

U prilog tome da se štednja građana povećava govori podatak iz analize analitičara Zagrebačke banke, koji je prenio Poslovni dnevnik, da su se unatoč krizi od kraja 2008. do kraja 2011. godine ukupni bankovni depoziti hrvatskih građana povećali za više od 2,8 milijardi eura ili za 15 posto te su iznosili 21,7 milijardi eura. To je prosječni rast štednje građana za to razdoblje od 4,8 posto na godinu. Od kolovoza 2011. do istog razdoblja u 2012. godini nastavio se rast ukupne štednje građana u bankama i to za 3,9 posto ili za 844 milijuna eura. Također je uočen brži rast kunskih depozita od deviznih, čime je prekinut obrnuti trend.