Previše posla, strah za budućnost i loši međuljudski odnosi u tvrtki glavni su uzroci stresa na poslu, no kontroliranjem vlastitih reakcija možete stvoriti ugodniju radnu okolinu.

Sposobnost suočavanja sa stresom na poslu jedan je od faktora koji je zaslužan za uspjeh. Emocije su zarazne, a stres uvelike utječe na kvalitetu odnosa sa šefovima i kolegama. Što se bolje nosite sa stresom, to ćete pozitivnije utjecati na okolinu, a tuđi stres manje će utjecati na vas. Čak i ako radite u vrlo stresnoj okolini, možete zadržati samokontrolu i samopouzdanje. Za to je vrlo važno razviti emocionalnu inteligenciju, odnosno sposobnost upravljanja vlastitim emocijama na pozitivne i konstruktivne načine. Emocionalna inteligencija također obuhvaća komuniciranje s drugima na način koji pomaže prevladavanju međusobnih razlika te smanjivanju napetosti i stresa.

Prepoznajte znakove pretjeranog stresa

Kad su preopterećeni na poslu, ljudi gube samopouzdanje i mogu postati nervozni ili povučeni. Tad im posao može postati naporan, a radna učinkovitost opada. Ignoriranje znakova stresa na poslu može dovesti do većih problema - ne samo nezadovoljstva poslom nego i zdravstvenih te emotivnih tegoba poput nesanice, mišićne napetosti ili gubitka seksualne želje.

Simptomi stresa:

- iscrpljenost

- tjeskoba  

- otežana koncentracija

- glavobolje 

- napetost

- želučane tegobe 

- povlačenje iz društva

Stres na poslu

Mnoge situacije na poslu su izvan naše kontrole, osobito ponašanje drugih. Umjesto da se živcirate, usredotočite se na ono što možete kontrolirati - prije svega način na koji reagirate na probleme.

Rješavanje sukoba na zdrave, konstruktivne načine može ojačati povjerenje između ljudi te raspršiti stres i napetosti. Kad se morate nositi s emotivnim situacijama na radnome mjestu, ostanite usredotočeni na sadašnjost - ne povlačite stvari koje su se dogodile davno u prošlosti. Budite svjesni svojih osjećaja, ali i onoga što vam sugovornik pokušava dati na znanje. Pritom obratite pozornost i na neverbalnu komunikaciju - govor tijela odgovoran je za 95-98 posto informacija koje prenosimo.

U mnogim slučajevima od izgovorenih je riječi važniji ton glasa, gesta ili dodir. Vaše neverbalne poruke tako mogu izazvati zanimanje, povjerenje iili zbunjenost i odbojnost pa pripazite i na njih. Ako sukob nije moguće riješiti, odlučite prekinuti prepirku s kolegama ili nadređenima čak i ako se još ne slažete. 

2. savjet: Odredite prioritete i dobro se organizirajte

Analizirajte dnevni raspored. Popišite sve stvari koje trebate učiniti i poredajte ih po važnosti. Najprije obavite najvažnije stvari i one koje doživljavate neugodnima - tako ćete ih se prije riješiti. Ne pokušavajte nagurati previše obveza u jedan dan jer je vrlo vjerojatno da nećete sve stići učiniti. Budite svjesni da ne morate sve obaviti sami - ako su drugi voljni pomoći, dopustite im. Budite spremni na kompromise jer različiti ljudi zadatke obavljaju na različite načine. Također, budite blagi prema sebi - previše rada, a premalo opuštanja vodi u iscrpljenost.

Isplanirajte nekoliko kraćih pauza. Skrenete li nakratko misli od posla, bit ćete produktivniji

3. savjet: Riješite se loših mentalnih navika i ponašanja

Iako perfekcionizam možda ne zvuči kao loša navika, on je izravno povezan s tjeskobom. Nijedan posao, situacija ili odluka nikad ne može biti sto posto ispravan, pa će težnja savršenstvu povećati svakodnevni stres. Postavljate li si previsoke ciljeve ili pokušavate obaviti previše toga u prekratko vrijeme, osuđeni ste na neuspjeh. Negativno razmišljanje također je loša navika - ako najprije vidite negativnu stranu, brzo ćete ostati bez energije i motivacije. 

Neurednost je još jedna navika koja čini život stresnim. Spremanje stola može pomoći

4. savjet: Zdrava prehrana i dobar san učinit će vas otpornijima

Pad šećera u krvi može vas učiniti tjeskobnima i razdražljivima, a prejedanje bezvoljnima. Jedete li male i česte obroke tijekom dana, održat ćete uravnoteženu razinu šećera u krvi i izbjeći takve promjene raspoloženja. Nipošto ne liječite stres alkoholom - iako kratkoročno opušta, dugoročno može povećati stres. Pripazite i da se dobro naspavate - tako ćete lakše zadržati emocionalnu ravnotežu i povećati otpornost na stres.

Pola sata vježbanja na dan podiže raspoloženje

5. savjet: Razvijte emocionalnu inteligenciju

Glavne komponente emocionalne inteligencije su poznavanje vlastitih osjećaja, kontrola intenziteta osjećaja, motiviranje samog sebe, prepoznavanje emocija kod drugih ljudi te uspostavljanje i održavanje odnosa. Sve te sposobnosti ključne su za prevladavanje stresa. Za početak važno je shvatiti koje situacije u vama pokreću “stresnu reakciju” te načine koji vam pomažu da se smirite - to može biti kratka šetnja ili razgovor s prijateljem.

Smijeh je najbolji lijek protiv stresa - sve dok ne ismijavate druge