Igor Lencović, sudionik akcije Kunu po kunu najskloniji je
upuštanju u ulaganja koja su rizičnija, ali i profitabilnija. Po je zanimanju
ekonomist, pa ne treba čuditi da je nešto odvažniji pri odabiru instrumenata
štednje. Igor kaže da mu je prioritet dodatno obrazovanje i da stoga ne
namjerava krenuti u ozbiljnije ulaganje kroz stambenu štednju.
Isto sredstvo, druga namjena
Ipak, nakon razgovora s našim financijskim stručnjakom,
Zoranom Balijom zaključio je da mu stambena štednja može bit zanimljiva – ali
ne za istu namjenu kao ostalim sudionicima.
“Interesantnija mi je mogućnost klasične štednje u kojoj bi
za svoju ušteđevinu uzimao kamatu i poticajna sredstva. Na kraju ugovorenog
perioda ih mogu potrošiti kako god želim i ne moram dizati nikakav kredit. Po
izračunima, vidio sam da stambena štednja garantirano donosi dobit, pogotovo
kod štednje na manjim iznosima. Budući da sam ekonomist po struci, smatram da
je veliki plus to što su depoziti do 400.000 kuna osigurani kod DAB-a (Državna
agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, op. a.), pa ih nikakav
scenarij propasti gospodarstva, raspada euro zone ili gašenja banaka ne može
ugroziti. Dobro je i to što se na dobit ostvarenu stambenom štednjom ne plaća
porez na dobit” kaže Lencović.
Stambena štednja bez dizanja kredita
Zoran Balija upozorio je Igora da ne odbacuje prednosti stambene štednje kada bude riješio svoje primarne planove o obrazovanju.
“Igoru
će možda biti nezgodno početi štednju za četiri-pet godina, kada okonča svoje
planove za dodatnim obrazovanjem i eventualno pokretanjem vlastitog posla.
Možda mu neće biti zgodno nakon toga upuštati se u štednju od pet godina, a tek
potom rješavati stambeno pitanje. Ali ostaje mu mogućnost mostnog kredita, kod
kojeg novac dobiva odmah a ima sve prednosti klasičnog kredita nakon stambene
štednje”, kaže Balija.
Igor se je provjerio uvjete u Raiffeisen stambenoj
štedionici i složio se da Zoranom da bi mu ta opcija sigurno bila bliža od
klasičnog kredita. “Sada nemam predodžbu koliko bi to ulaganje bilo, a
mogućnosti je puno”, kaže Igor. “Kada budem imao konkretan cilj, usporedit ću
opcije, koje svakako treba uživo raspraviti sa savjetnikom u štedionici koji je
upućen u detalje”. Bez obzira na to što
je neće odmah koristiti, smatra da je stambena štednja dobar način ulaganja
novca, pa će je razmotriti i nakon što zasnuje obitelj bez obzira na način na
koji će rješavati stambeno pitanje. “Kada zasnujem obitelj i budem imao djecu,
ovo je i dobar način da štedim novac za njihovo školovanje. A, ako zagusti s
financijama, mogu jednostavno smanjiti ulaganja ili uz naknadu dobiti novac
koji sam uplatio”.
U slučaju potrebe - međufinanciranje
Ipak, zanimali su ga i detalji o kreditima za međufinanciranje. Objašnjenje je jednostavno. Kod klasične stambene štednje kredit je moguće podići nakon proteka određenog razdoblja štednje, koji može iznositi pet godina, ali u Raiffeisen stambenoj štedionici i samo tri godine.
Kredit za međufinanciranje daje se štediši da odmah kupi nekretninu, a nakon dvije do pet godina (ovisno o modelu štednje) zamjenjuje se klasičnim kreditom stambene štednje. Minimalna ušteđevina na kraju međufinanciranja je određena tarifom i iznosi 30 posto. U pojedinim akcijskim razdobljima minimalni iznos ušteđevine može biti i manji od 30 posto. Nakon proteka ugovorenog roka štednje, kredit za međufinanciranje umanjuje se za iznos ušteđevine, a na umanjeni iznos glavnice utvrđuje se novi iznos anuiteta za preostali rok otplate kredita.