Koliko ste puta impulzivno kupili cipele za koje ste pola sata kasnije zaključili da vam se ne sviđaju ili treći par crnih hlača samo zato što su bile na sniženju a da vam zapravo ne trebaju? Sve se to događa zbog kemije u mozgu i nezadovoljenih potreba. Istraživanja pokazuju da se više od pet posto ljudi može smatrati kompulzivnim potrošačima koji kupuju da bi zadovoljili emocionalne potrebe. 

Kupnja je postala zamjena za zabavu i sport, ali i utjeha zbog lošeg dana. Ironično je da baš u vrijeme ekonomske krize, kad osjećamo nesigurnost zbog mogućega gubitka radnog mjesta ili smanjenja plaće, šoping postaje lijek, kažu znanstvenici. 

- Mozak tu aktivnost podsvjesno povezuje s dobrim vremenima, pa u nesigurnosti ‘traži’ taj osjećaj - tvrde te dodaju da ipak ima lijeka. Skeniranjem mozga dokazali su da nam u kupnji “svijetli” dio mozga zadužen za užitak i nagradu. Dobra vijest je da se, kad razmišljamo o cijeni proizvoda, “pali lampica” u dijelu mozga zaduženom za bol. 

Ukratko, to znači da ako dobro promislite ili se poslužite trikovima, možete prevariti mozak i svladati potrebu za kompulzivnim trošenjem te spasiti kućni budžet. 

Financijski stručnjaci savjetuju da će vam na tom putu pomoći pravilo četiriju zlatnih pitanja. 

Prije svake kupnje upitajte se: “Treba li vam to što kupujete”, “Jeste li našli najpovoljniju cijenu”, “Kupujete li samo zato što je proizvod na akciji” i “Možete li si to priuštiti”.

Kupon za popust nije razlog za odlazak u kupnju

I kuponi za kupnju na popust klasičan su mamac kojim se trgovci koriste kako bi vas navukli da kupite i nepotrebno. Ako vam proizvod zaista treba, pokušajte se istrenirati - uđite u trgovinu, kupite ono po što se došli i otiđite.

Sve opasnosti rasprodaja i čarobnog broja 99

Ljudi kojima je dano 100 kuna da izaberu proizvode koje će kupiti kupovali su polako, razmišljali o cijeni i kupili ono što im treba, pokazala je studija. Upravo su akcije i rasprodaje izmišljene da bi zavele kupce, a cijene tipa 69,99 kn pomiču granicu za osjećaj da je nešto skupo. 

Šopingiranjem se ne liječe tuga i osjećaj nemoći

Istraživači su skupini ispitanika pokazali film o dječaku kojem umire otac, a drugoj film neutralnog sadržaja. Oni koji su pogledali tužan film, bili su 300 puta spremniji kupiti ponuđenu robu. Tuga izaziva osjećaj nemoći da pomognete sebi ili drugom, što se “liječi” šopingom.

Kartice stvaraju lažan osjećaj da se novac ne troši

Ne plaćajte sve karticama - ako razmišljanje o cijeni izaziva osjećaj boli, kartice su aspirin. Daju osjećaj ugode, bez razmišljanja o tome tko će to platiti, pa je korištenje gotovine najbolji protuotrov za kompulzivno trošenje. Dok plaćate karticom, nemate osjećaj da plaćate. 

Novac za crne dane zabranjena je zona

Trošite li manje nego što zarađujete, istrenirat ćete mozak da vas ne odvede u štetu, tvrde financijski stručnjaci, koji kažu da je to prvi korak štednje. 

Ako ne možete odjedanput početi štedjeti deset posto plaće, počnite s manjim iznosom i odredite rokove kada ćete ga podizati do željenog cilja. Dakle, čim prije uvedite pravilo deset posto - naviknite se da od svake plaće izdvojite deset posto na poseban račun s kojeg novac ne možete podići i neka to bude štednja u mirovinskom fondu, životno osiguranje ili rentna štednja. Iako deset posto zvuči puno, s vremenom ćete se naviknuti na život bez tog iznosa. Razmislite i koliko je sigurno vaše radno mjesto. Ako radite u državnoj službi, manja je vjerojatnost da ćete dobiti otkaz, ali ako radite kod privatnika kojem se “ljulja” posao, budite sigurni da će vam novac u slučaju stečaja više vrijediti nego 20 pari cipela u ormaru. Ne zaboravite ni na to da je fond za crne dane - fond za crne dane te ne uzimajte novac iz njega sve dok dobro ne promislite da nemate drugog izlaza.

Izbjegavajte nepotrebne dugove tako što ćete svaku povišicu, novac od povrata poreza ili kamata u banci staviti na štednju. Tako ćete osigurati zalihu u slučaju da vam se pokvari hladnjak ili da trebate platiti liječnički pregled. Plaćanje tih stvari karticom podrazumijeva i troškove naknade, kao i kamata, što znači da će tako biti barem 15 posto skuplji. 

Sistem eliminacije smanjuje troškove za čak 30 posto

Umjesto da štedite na sitnicama i hodate po rasprodajama za nekoliko kuna, utvrdite na što najviše trošite i pokušajte smanjiti te troškove. Na primjer, razmislite bez čega se može kad je riječ o troškovima za kućanstvo i probajte ih smanjiti za 30 posto.   

"Požurite" i dobit ćete "dar" klasični je mamac trgovaca

Ne nasjedajte na ponudu u kojoj se kaže da ćete, ako nešto naručite u idućih pola sata, dobiti i set noževa, potpuno besplatno. Taj je “dar” sigurno uračunat u cijenu proizvoda ili poštanske troškove i ne isplati se trošiti zbog njega. 

Zapisivanjem u dnevnik ne kupuje se nepotrebno 

Istraživanja pokazuju da ćete lakše smršavjeti ako zapisujete što ste pojeli. Primijenite to i na troškove. Tako ćete osvijestiti kako i kad najčešće trošite besmisleno te procijeniti što vam treba. Idite u trgovinu s popisom i nastojte kupovati najpotrebnije.

Promišljanje, san i odlaganje vaši su saveznici u štednji

Razmislite, prespavajte - ako kupujete pod pritiskom ili u žurbi, puno ćete nesmotrenije trošiti. Zato idite u kupnju samo kad imate dovoljno vremena i možete razmisliti prije no što na blagajni ostavite novac. 

Još bolje - jedan dan razgledajte ponudu i isprobajte odjeću pa otiđite kući i prespavajte. Drugi dan se vratite po ono što vam zaista treba i što vam se doista sviđa. 

Krupne novčanice ljudi će puno teže "razbiti" i potrošiti

Nosite samo krupne novčanice - ako imate deset puta po deset kuna u novčaniku, neće vam se činiti puno ako na tri mjesta platite račun po 20 kuna. No ako imate u džepu 200 kuna, nećete ih usitniti za neku glupost a da prethodno ne razmislite. Općenito, čuvajte se svih takvih sitnih troškova.