U Hrvatskoj se u određenim krugovima obnovljivi izvori i dalje smatraju beznačajnim izvorima energije. Po tom pitanju u mnogim pogledima kasnimo za dobrim dijelom razvijenih svjetskih država. 

No, svijetli primjer iz Španjolske pokazuje kako je u ožujku ove godine zabilježena rekordna mjesečna proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana koja je pokrila čak 21 posto ukupnih potreba Španjolske.

U Hrvatskoj je prvo postrojenje od sedam vjetrenjača za proizvodnju električne energije izgrađeno na otoku Pagu, a zatim i na planinskom lancu iznad Šibenika gdje je u pogon pušteno još četrnaest vjetrenjača. Danas ih imamo oko 40. Za sada se planira graditi još 15 komada. 

Trenutačno se planira ili već gradi 929 vjetroparkova na moru u 36 zemalja svijeta, dok Europa planira do 2020. godine izgraditi 100.000 MW vjetroelektrana na moru, što je primjerice snaga 158 nuklearki u Krškom. 

Švedska planira 2014. godine početi izgradnju 300 vjetroturbina na Baltičkom moru, koje će strujom opskrbljivati čak 1,1 milijuna kućanstava! Iskoristivost vjetroturbina na moru prelazi 40 posto, a kopnenih 25 do 30 posto.