Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji je stupio na snagu 2009. godine, odnosi se u prvom redu na korisnike nekog prava socijalne skrbi, korisnike opskrbnine, građane slabijeg imovnog stanja, djecu u postupcima za uzdržavanje, žrtve kažnjivih djela te azilante i druge osobe pod posebnom zaštitom.

Pravna pomoć, u smislu ovog Zakona je način da se olakša pristup sudu i drugim tijelima koja odlučuju o pravima i obvezama hrvatskih državljana i stranaca na način da troškove u cijelosti ili djelomično snosi Republika Hrvatska, uzimajući u obzir njihov materijalni položaj i okolnost da ne bi mogli ostvariti to pravo bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja i uzdržavanja članova svoga kućanstva.

Vrste pravne pomoći

Pravna pomoć se može ostvariti kao primarna ili sekundarna, a odobravanje bilo kojeg oblika uključuje i oslobađanje od plaćanja pristojbi i troškova postupka.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

• opću pravnu informaciju ili savjet
• pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti
• zastupanje u upravnim stvarima
• pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješavanju sporova
• zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

• zastupanje pred sudom
• pravnu pomoć za mirno rješavanje sporova pred sudom
• sastavljanje pismena u sudskim postupcima.

Korisnici pravne pomoći

Korisnici pravne pomoći su hrvatski državljani, stranci na privremenom boravku, stranci na stalnom boravku, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom i stranci pod privremenom zaštitom koji ne mogu snositi troškove pravne pomoći bez opasnosti od egzistencijalne ugroženosti. Korisnici pravne pomoći su također i djeca stranci koja su u Republici Hrvatskoj zatečena bez pratnje roditelja ili zakonskog zastupnika.

Prema članku 8. ovoga Zakona smatra se da osoba ne može snositi troškove pravne pomoći bez egzistencijalne ugroženosti ako ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi i drugih oblika pomoći, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ili ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva odgovara uvjetima propisanima navedenim člankom.

Postupak za odobravanje pravne pomoći

Postupak za odobravanje pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva uredu na propisanom obrascu uz koji se prilaže pisana izjava podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva o imovini te pisana izjava podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o imovini i dohotku. 

Azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom, stranci pod privremenom zaštitom te žrtve trgovanja ljudima, uz zahtjev prilažu potvrdu nadležnog tijela o svome statusu.

Odlučivanje o zahtjevu za odobravanje pravne pomoći

Korištenje pravne pomoći odobrit će se podnositelju zahtjeva koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na pravnu pomoć izdavanjem uputnice kojom se određuje vrsta i oblik pomoći koji se odobravaju. Kada ured utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za odobravanje prava na pravnu pomoć, donosi rješenje kojim se zahtjev odbija.

Podnositelj zahtjeva može protiv rješenja ureda u roku od 8 dana od dana dostave rješenja podnijeti žalbu ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, koje je po žalbi dužno odlučiti u roku od 8 dana od dana zaprimanja žalbe. 

Kad je korisnik pravne pomoći potpuno ili djelomično uspio u postupku te mu sud dosudi imovinu ili primitak, korisnik je dužan iznos plaćene pravne pomoći prema obračunatoj uputnici uplatiti u državni proračun, ako taj iznos suprotna strana već nije neposredno uplatila u državni proračun. Kada korisnik pravne pomoći izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi plaćene troškove pravne pomoći.

Zlouporaba prava

Ako se utvrdi da je podnositelj zahtjeva naveo netočne podatke, neće se odobriti pravna pomoć te podnositelj neće moći podnijeti ponovni zahtjev u sljedećih šest mjeseci od dana donošenja rješenja.

Korisnik pravne pomoći dužan je nadoknaditi troškove neopravdano korištene pravne pomoći i zatezne kamate. Način i vrijeme vraćanja naknade za neopravdano korištenu pravnu pomoć odredit će ured rješenjem kojim se utvrđuje da je korisnik neopravdano primio pravnu pomoć.

Ured može na prijedlog korisnika sklopiti nagodbu o načinu vraćanja naknade za troškove neopravdano korištene pravne pomoći, kad za to postoje razlozi utemeljeni na materijalnim prilikama korisnika. Sklopljena nagodba predstavlja ovršnu ispravu.

Zahtjevi građana koji se podnose na propisanim obrascima rješavaju se u Gradskom uredu za opću upravu na Odjelu za besplatnu pravnu pomoć. Sve dodatne informacije možete potražiti na broj telefona 001/ 610-0300, 01/ 610-0301 ili 01/ 610-0303.