Osnovna razlika između čovjeka i stroja jest da čovjeku treba odmor nakon rada dok stroju odmor nije potreban ako ima dobar sustav za hlađenje. (...) No, s druge strane, čovjek nije stroj i ne može i ne smije raditi bez prestanka, već mu treba periodični odmor. Ako ne poštuje obavezna potrebe ze odmorom, čovjek je izložen stresu, a stres koji predugo traje uzrokuje mnoge psihičke, ali i fizičke bolesti. U suvremenom društvu, kad intelektualni rad sve više zamjenjuje fizički, čovjeku treba tjelesna aktivnost kako bi se odmorio. Važno je znati da svaki odmor mora biti suprotan onom radu koji je uzrokovao umor.
Ljudi koji se bave umnim radom, recimo računalni programeri, profesori, činovnici i sl. U pravilu se previše ne kreću, pa je dobro da se njihovim trenucima odmora kreću. Nije dobro da odmor provedu sjedeći, njihovo zdravlje biva narušeno. Njihov se organizam prenapreže sjedenjem, što je loše za zdravlje općenito i duševno i tjelesno.
Odmarajmo se aktivno
Riječ je o dvostruko štetnom djelovanju koje može rezultirati debljinom i krvožilnim bolestima. Naime, prva stvar je da nagomilani stres iz organizma nismo izbacili kretanjem, a druga štetnost je nagomilavanje viška kilograma, što se često događa kada ljudi nemaju naviku kretanja ili bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću. To može biti sport, ali i obična šetnja.
Nakon cjelodnevnog rada naš mozak treba odmor, no nakon cjelodnevnog nerada naše tijelo treba rad. Dakle, arhitekt ili odvjetnik u slobodno vrijeme mogu igrati tenis ili golf, dok će profesionalni plivač ili turistički vodič za odmor odabrati gledanje tv-programa ili čitanje, žele li se dobro odmoriti za novi radni dan.
San za produktivan dan
San je univerzalni odmor i dobro dođe za svaku vrstu umora, neovisno je li riječ o umnom ili tjelesnom naporu. Neki znanstvenici kažu da je čovjeku potrebno osam sati sna, ali mislim da je važnije san pravilno rasporediti tijekom dana. Naime, dan je podijeljen u 24 sata, a prema Aristotelu, svijet poznajte četiri elementa. Stoga bi i dan trebalo podijeliti u četiri razdoblja od šest sati. U skladu s tom podjelom, možemo zaključiti da nam je dovoljno noću spavati šest sati, ali dva sata sna koja nam nedostaju svakako treba nadoknaditi tijekom sieste (popodnevni san).
Dakle, možemo zaključiti kako čovjeku treba osam sati sna, ali je tih osam sati vrlo važno podijeliti u dvije etape: noćna faza treba trajati najmanje šest sati, a popodnevna ili večernja najmanje dva sata. Ili obratno, može i popodnevna faza trajati šest sati, no tada noćna etapa mora trajati dva sata. No, ipak se preporučuje dulji noćni san jer je noć prirodno razdoblje kada spava biljni i životinjski svijet i kada nema sunca koje nam donosi svjetlost i toplinu za početak novog dana.
Knjiga Živjeti prema emocijama, Sandija Krstinića, u izdanju nakladničke kuće VBZ, pomoći će nam da se upoznamo sa svojim emocijama i naučimo ih kontrolirati kako bismo bili uspješniji, zadovoljniji, sretniji i humaniji. Ovaj priručnik uz to poučava i kako očuvati zdravlje i zdravo se hraniti, kako graditi kvalitetne odnose na radnome mjestu, bavi se poslovnim putovanjima, seksualnošću i još mnogočime... Donosi i originalnu kartu emocija za četiri osnovna poslovna procesa, koja će nam pomoći da naučimo upravljati svojim i tuđim emocijama.