Elektronski čitač

Moj prvi elektronski čitač je (kao i mnogima) bilo i ostalo računalo. PDF fajl i Adobe Reader su taj posao odradili na milijunima elektronskih knjiga, uputa, izvještaja i svih mogućih vrsta tekstova. Prijenosno računalo s istim tim Adobe Readerom je postalo prijenosni čitač. No nešto je ipak nedostajalo. Stolno računalo je bilo na stolu a prijenosnik je imao velikih problema s direktnim suncem. Da bi se ti problemi riješili netko je početkom 90-ih napravio gadget namijenjen isključivo za čitanje tekstova. Crno bijeli prikaz velikog kontrasta na gadgetu relativno malih dimenzija olakšao je čitanje, omogućio korisnicima da na svoj čitač pospreme veliki broj knjiga dok su neki uključili čak i mogućnost slušanja muzike. (R)evolucija u čitanju je počela.

Za neke stvari i u nekim prilikama elektronski čitač je odlično rješenje. Elektronske knjige su nešto jeftinije od papirnatih, više ih se može ponijeti sa sobom, zbog njih neće stradati niti jedno drvo. No neke stvari im baš i ne idu u prilog. Ipak je to još jedan dodatni uređaj koji treba kupiti bez obzira da li se radi o skoro pa subvencioniranom Kindlu koji košta nekih $80 ili o iPad-u koji uz puno više mogućnosti (pa ga i ne zovemo čitačem nego tablet računalom) ima cijenu veću od 800 američkih dolara. Usporedbe raznih elektronskih čitača i njihovu komparaciju možete naći ovdje. 

Tableti

Kada se odlučimo na čitanje elektronskih knjiga i kupovinu elektronskog čitača prije ili kasnije zapitat ćemo se da li uopće isplati kupovati poseban gadget samo za čitanje elektronskih knjiga ili nam se isplati investirati nešto više novca u uređaj na kojem ćemo moći obaviti i neke druge stvari, skoro kao na našem prijenosnom računalu. Za mene to nije bila neka dilema i zaključio sam da je za moje specifične potrebe (i potrebe moje dvoipolgodišnje bebe) tablet u stvari idealno rješenje. Na malom i jeftinom tabletu sa zastarjelom verzijom Android OS-a 2.1 bez većih problema mogu čitati elektronske knjige, slušati muziku, otvoriti YouTube video, pogledati epizodu Stargate SGU. Isto tako beba može crtati po ekranu, ispunjavati bojanke, slagati puzle, pogađati slova i brojeve ili „ispucavati“ ljute ptičice na male zelene prasce. Sve u jednom uređaju. Nezgodna strana tableta je ta što mu je ekran puno teže „čitati“ pri direktnom svjetlu i nekim nagibima pa nije baš idealan za samo čitanje, ali je meni jednostavno - dovoljno dobar. Usporedbe nekih tablet računala možete pronaći ovdje. 

Knjige

Prave (papirnate) knjige i dalje imaju svoje kupce. Vidjelo se to na nedavno završenom Interliberu kao što se moglo pročitati i iz financijskih izvješća Amazon.com koji je pored brojki o porastu prodaje elektronskih čitača donio i podatak o rekordnoj prodaji papirnatih knjiga. Činjenica da su neki izdavači pred bankrotom, koliko ja to mogu vidjeti, nije posljedica pojave elektronskih knjiga toliko koliko je posljedica nekih drugih faktora kao što su kupovna moć potrošača, okretanje prema online dobavljačima koji ruše cijene ali i hiperprodukcije naslova pa čak i činjenice da se nekad isključivo novinski izdavači okreću prema knjigama.

Neke stvari jednostavno bolje funkcioniraju kao prava knjiga dok se neke druge stvari ne bi niti trebale štampati na papiru. Koje su to stvari je sad već pitanje za same izdavače i njihovu procjenu što se može a što ne prodati kao papirnata knjiga. Knjiga tipa Harry Potter odlično funkcionira u papirnatom izdanju no nekakav set uputa tipa „Programiranje za neznalice“ će možda bolje proći kao elektronska knjiga s mogućnošću pretraživanja. U svakom slučaju „prava“ knjiga neće nikad nestati bez obzira na to koliko elektronskih čitača i s kojim sve mogućnostima IT industrija izbaci na tržište jer bit knjige i nije samo u sadržaju. Postoji nešto posebno u samoj knjizi kao objektu, neka vrijednost koja nadilazi sam sadržaj i koja se ne može digitalizirati i prebaciti na čitač.

Što odabrati?

Svaka od ove tri opcije ima svoje prednosti i svoje nedostatke, no one se samo djelomično preklapaju. U nekoj situaciji odabrat ćemo papirnatu knjigu dok ćemo u bliskoj budućnosti (čim cijene malo padnu) elektronski čitač dobiti recimo uz pretplatu na neke dnevne novine. Nije teško zamisliti ponudu tipa „Pretplatite se na Večernji, 24sata, Poslovni itd, itd... Za samo x kuna i na poklon dobivate elektronski čitač gratis (ili za jako malo kuna).“ Slično kako to rade mobilni operatori s mobitelima i pretplatama.

Isto tako je moguće da će se netko sjetiti „dijeliti“ danas skupe tablete uz neku vrstu pretplate na novinska izdanja, video izdanja, filmove i knjige u obliku mjesečne pretplate. U stvari slični projekti već i postoje. Osim svega, ako su ljudi danas spremni platiti za nešto tako „beskorisno“ kao što je ringtone ili wallpaper sigurno će biti spremni platiti za ekskluzivne članke, vijesti i sva čuda koja im izdavači danas sve teže prodaju u papirnatom obliku. Trik je očito u šarenoj igrački. "Čokolada i igračka... Minute razgovora i mobitel... Vijesti i elektronska igračka." Mmmm jedva čekam i već vidim oglase u Oglasniku tipa „Otključavam čitač XYZ, samo 50 kn, nazvati na 099/1/5xxxxx“ . 

Do tada oprezno s količinom digitalnog čitanja da ne bi, kao i ja, imali dodatnih izdataka za proizvode na bazi luteina jer nisu baš jeftini. Istina, kuhano povrće će to nadoknaditi, no samo ako ne pretjerujete s naprezanjem očiju. Knjiga je ipak knjiga. ;)