Iako smo u trenutku kada namirnice plaćamo na blagajni supermarketa uvjereni da trebamo sve artikle koji se nalaze u kolicima – u realnosti često  to nije slučaj. Tako nekada zbog isteka roka trajanja robe ili nemogućnosti da sve konzumiramo – hranu bacamo a samim time bacamo i novac. Možda se to na tjednoj razini čini bezazlenim no ako se zamislimo da se na godišnjoj razini tako može baciti vrijednost omanjeg televizora, vrijeme je da nešto promijenimo.

Supermarketi su nevjerojatno vješti u promociji i marketingu svojih proizvoda. To je i normalno, s obzirom na veliku konkurenciju na tržištu. Trikovi su razni, od strateškog pozicioniranja pojedinih namirnica na važne punktove u dućanima do isticanja cijena individualnih artikala iako se prodaju u grupi i puštanja polagane glazbe koja nas na podsvjesnoj razini tjera da hodamo sporije i – vidom pokrijemo veće područje.

Snalaženje u labirintu

Moderne supermarkete odlikuje veličina i prostranost i oni su zapravo nastavak koncepta razvijanog u 30-im, 40-im i 50-im godinama prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Samim time osiguravaju doslovno mjesta za nevjerojatnu širinu proizvoda i velike mogućnosti izbora. Izbor robe je često toliko velik da postoje istraživanja koja govore o problemima s kojima se suočavaju potrošači danas. Tako je u studiji iz 2004. godine psiholog Aric Sigman ustvrdio da u pogledu odabira namirnica 'ljudi danas moraju donijeti više odluka u jednom danu nego što je to morao učiniti pećinski čovjek za cijelog svog života'. No, iako naizgled prostrani i veliki, moderni supermarketi i njihov prostor su organizirani impresivnom preciznošću i raspored elemenata u njima ima za cilj usredotočiti vašu pozornost na točno određene dijelove trgovine. 

Razmještaj proizvoda

Neke trgovine su snalažljive u usporavanju trajanja pojedinačne kupovine te tako periodički razmještaju artikle na druge pozicije unutar trgovine. U prijevodu to znači da će nama, kupcima, trebati više vremena za navigaciju kroz trgovinu što naposljetku povećava mogućnost da potrošimo više novca i pregledamo čim veći dio ponude.

Pozicioniranje proizvoda na sniženju

U pravilu svaki supermarket ima jedan ili dva centralna hodnika/prolaza kroz koji ljudi najčešće prolaze. Trgovački lanci svjesno organiziraju prostor na taj način i upravo u tim velikim prolazima postavljaju akcije i posebne ponude. No često se i u tom slučaju radi o svojevrsnoj manipulaciji jer kada pogledamo ponude koje se skrivaju iza krilatice 'kupi jedan – drugi dobiješ besplatno' vrijedi uzeti kalkulator u ruke i razmisliti koliko vam se taj popust isplati. Ako se npr. radi o proizvodu koji je lako kvarljiv a inače imate potrebu konzumirati recimo samo jedan komad istog proizvoda – na kraju ste na gubitku jer ste povećali svoju potrošnju sa izdatkom koji vam zapravo ne treba. Budite svjesni i težine proizvoda prije što ga usporedite sa konkurentskim proizvodom. Često 'popularniji' artikal ima težinu od npr. 400 grama za cijenu koja je veća od cijene konkurentskog proizvoda koji nudi veću težinu i jednaku kvalitetu za manju cijenu.

Udaljenost osnovnih živežnih namirnica

Posebna zanimljivost je i slijedeća – često su osnovne živežne namirnice kao što su kruh, brašno i mlijeko - koje najveći broj ljudi najčešće kupuje – smještene u drugoj polovici dućana, tako da na putu do njih morate proći dosta drugih artikala. 

Pakiranje povrća i voća

Još jedan od trikova koje supermarketi imaju u rukavu je odjel sa voćem i povrćem. Nije slučajnost da su voće i povrće prva stvar na koju naletite pri ulasku u supermarket. Prekrasne boje i mirisi, te naizgled obilna ponuda djeluju na potrošača na način da ga pozivaju da uzme, da kupi barem malo. Kada već počnemo stavljati voće i povrće u vrećice, tu dolazimo i do najvažnijeg trenutka. Vjerojatno ste se više puta našli u situaciji da ste krivo procijenili koliko vam voća i 'zelenja' treba te ste kupili previše. To je jedna od stvari na koje marketi i računaju te u pravilu preferiraju prodaju voća i povrća na način da kupac sam uzima i procjenjuje koliko mu treba. Zašto? Jednostavno - na taj način kupujemo više i trošimo više nego li bi trošili na način da kupujemo pojedinačne artikle ili unaprijed standardizirane pakete voća i povrća. Naravno da ovo ne funkcionira sa svim vrstama voća i povrća ali za većinu funkcionira. Vrlo jednostavno - vrlo učinkovito.

Svježi kruh, žitarice i smrznuta hrana

Mislite da je 'pozivajući' miris kruha i svježe pečenih poslastica slučajan? Naravno, nije. Kruh bi se uredno mogao peći u prostoriji odvojenoj od prodajnog prostora no, na taj način, potrošači ne bi mogli biti privučeni mirisom svježe pečenog kruha. Trik koji u svojoj osnovi nije ništa revolucionarno ali u praksi - djeluje. Također, dio sa žitaricama i pahuljicama nije slučajno prepun jarkih boja koje za zadaću imaju privući djecu, kao svoje ciljane potrošače. Na kraju cijele priče obično se nalazi i dio sa smrznutom hranom. Ako ste se ikada zapitali zašto je dio sa smrznutom hranom organiziran pomalo konfuzno tako da morate pregledavati svaki hladionik zasebno, odgovor leži upravo u činjenici da gotovo svaki put u pregledavanju naiđete na sladoled ili brojne druge artikle na sniženju. 

Šećer za kraj

Na prilazu blagajnama se nalaze čokoladice, sitnice i žvake koje su sve redom, naizgled jeftine. Žvake nam uvijek dobro dođu, zar ne? 8 savjeta za racionalnu kupovinu:

1. Napravite popis i držite ga se. Iako trebate dugo tražiti na neki proizvod, ne odustajte i usprkos mnogim drugim šarenim artiklima nađite ga.

2. Nemojte u dućan ići gladni. Dokazano ćete potrošiti više.

3. Imajte dosta vremena. Uvijek se isplati proučiti cijene i deklaracije. Nekada iz navike kupujemo robu koja objektivno ne vrijedi toliko a konkurentska robna marka nudi više za istu cijenu.

4. Ako imate mogućnost – ne idite sa djecom u dućan. A ako nije moguće, budite jaki i ne popuštajte njihovim zahtjevima. Ako ne možete odoljeti njihovim prohtjevima - ponudite im mogućnost da izaberu jedan artikl po svojem guštu.

5. Uvijek provjeravajte rok trajanja na proizvodima. Nekada su proizvodi na akcijama jako blizu isteka tih rokova.

6. Kupujte voće i povrće na komade. Osim što smanjuje potrošnju (i potencijalno bacanje hrane) štedite i na plastičnoj ambalaži. Također, u pravilu je sezonsko voće i povrće povoljnije od onog kojem nije sezona.

7. Pratite kretanja cijena i sniženja na internetu. Danas postoje specijalizirane internet stranice na kojima možete izračunati najbolju ponudu za vas i vaš novčanik.

8. Uživajte u kupovini i pripremi hrane i živežnih namirnica.