U poslovnom svijetu morate se baviti time kako ćete riješiti probleme i zahtjeve svojih klijenata. Zato im postanite nezamjenjiv izvor informacija. Govorite im o prednostima suradnje s vašom tvrtkom i nudite im rješenja koja bi mogla pridonijeti njihovu uspjehu. Uvjerite klijente kako im trebaju vaše usluge i kako ste upravo vi najbolje obučeni da postižete najbolje rezultate. 

Učinite sve što je u vašoj moći da im olakšate obavljanje njihova posla i umirite ih optimističnim stavom. Odmah učinite što ste i obećali da ćete obaviti u najkraćemu mogućem roku. Jasno im dajte do znanja kako ih razumijete i nikako ne zaboravite da vam je cilj izgraditi dobar poslovni odnos. Sve su to taktike kojima se ekipa don Vita Corleonea služila u kultnom “Kumu” kako bi stekla povjerenje ljudi s kojima “surađuje”. I bili su iznimno uspješni. 

Naravno da to ne znači kako klijentima treba lagati niti se služiti i onim što bi uslijedilo nakon ovakva pristupa, ali je istina kako se dugoročno dobro poslovanje gradi na povjerenju, a filmski kriminalci su u tome vrhunski majstori. 

Tražite stručnjaka ma gdje bili

Suvremeni organizirani kriminal napustio je čvrste hijerarhijske strukture poput onih u “Kumu”. Danas su to uglavnom labavo udružene mreže koje novače hakere i druge stručnjake. Stalno razvijaju mrežu ljudi s vještinama koje im trebaju, bez obzira na to gdje žive. Primjerice u Dubaiju su stručnjaci za pranje novca. 

Dobar osobni marketing put je prema vrhu

Želite li se baviti velikim poslovima, i sebe morate smatrati velikim. “Brendiranje” je povezano sa samopouzdanjem pa, ako se ponašate kao da ste briljantni i vrlo važni, velika je vjerojatnost da će vas i drugi doživljavati takvima. Koju god ideju predstavljate, govorite o njoj kao da je najbolja na svijetu. S obje strane zakona vrijede ista pravila kad je riječ o osobnom marketingu.

Ukorak s trendovima

Lopovi istražuju i dugotrajne tehnološke trendove. Brzo su shvatili kako su statusi na društvenim mrežama dragocjeni za planiranje provala te im olakšavaju odabir cilja. Ne treba se baviti njihovim poslom, ali treba ići ukorak s razvojnim dostignućima.

Vrebaju na bankomatima

Dok nije bilo interneta, većina je kriminalaca težila “velikim operacijama”, poput pljačke banke, koje bi im osigurale mnogo novca. Iako teroristi i dalje teže spektakularnim napadima pokušavajući maksimalno šokirati društvo, globalni su kriminalci naučili da mogu steći golem “profit” ponavljajući manja kaznena djela. To je strategija koja im omogućuje poboljšanje učinkovitosti i stalno usavršavanje, a manji je rizik. Ako ste kad bili žrtva prijevare s kreditnim karticama, posebice pri internetskim kupnjama, sigurno znate o čemu je riječ. Kako bi prošli što neprimjetnije, u SAD-u su s kartica uzimali najviše 1000 dolara. Ali ako to pomnožite s tisućama transakcija, jasno je kako je konačna svota enormno visoka. Pritom svaki put malo eksperimentiraju kako bi popravili rezultate te uspoređuju uspjeh. 

No iz svega toga može se naučiti kako poslovni model koji se sastoji od više manjih poslova umjesto jednoga velikog može rezultirati višom dugoročnom zaradom te usput osigurati mnogo prilika za poboljšanje učinkovitosti svih djelatnika. I to sve, ne zaboravite, u skladu sa zakonom.

Oprezno s važnim informacijama

Organizacije u kojima je sigurnost informacija apsolutni prioritet, a tako je u kriminalu te bi trebalo biti i u većini normalnih tvrtki, mogu postići tajnost ako pristup podatcima omoguće samo ljudima ili odjelima koji ih trebaju znati radi obavljanja određenih zadataka. Međutim, uvijek je glavni uvjet da su ti ljudi potpuno pouzdani i nepotkupljivi. Kriminalci su u tome gotovo nenadmašni.

Spremni za inovativnost

Sposobnost stvaranja nečega novog iz dostupnih izvora nužna je za napredak svake organizacije. Zato je bitno da ima razrađenu strategiju ostvarenja takvih zadataka te da promiče kreativnost s obzirom na promjene u okruženju i “neprijateljska” odnosno konkurentska djelovanja. Inovativnost je karakteristika koja gotovo uvijek jamči uspjeh. 

Novac ipak nije jedini poticaj

Kriminalne organizacije dobro plaćaju svoje “zaposlenike” kako bi im kompenzirali rizik u koji se upuštaju, a i zato što si to mogu priuštiti. Iako većinu uzbuđuje kršenje zakona, mnoge motiviraju intelektualni izazovi, primjerice hakere, koji moraju probiti sofisticiran sigurnosni sustav. I izvan podzemlja vrijede jednaka pravila, osim pristojne plaće djelatnicima trebaju i izazovi, priznanja te osjećaj pripadnosti.

Zaštitite poslovanje od krađe informacija

Unatoč sofisticiranu pristupu i organizaciji kriminalne skupine ne brinu se o ljudskoj i društvenoj cijeni svojih postupaka. Ostat će nemilosrdni ma koliko informatičara zapošljavali. No kako upravo oni često pomiču granice znanja i inovacije, tvrtke će sve češće biti njihova meta te trebaju dobro paziti na njihove taktike. 

Zajednički do kreativnosti

Vođa mora biti utjecajan pri odlučivanju kako bi organizacija rasla i stalno se prilagođavala trenutačnim gospodarskim uvjetima. No vodstvo u kojem sudjeluje više ljudi može rezultirati povećanjem kreativnosti, a autoritaran je način upravljanja znatno umanjuje. U dobro organiziranim kriminalnim skupinama shvatili su to prije mnogih drugih.

Konkurente od rivala pretvorite u korisne partnere

Različite radikalne islamističke skupine surađuju s Al-Qa’idom, a tako je i s drugim kriminalnim skupinama. Trijade iz Hong Konga surađuju s japanskim jakuzama u trgovini sintetičkim drogama, a kolumbijski karteli s istočnoeuropskim mafijama radi proširenja tržišta. Iako je globalno poslovanje trend i u legalnom poslovanju, mafijaši im pokazuju kako konkurentske tvrtke ne treba gledati kao rivale nego kao korisne partnere.

Ljudi su ključ uspjeha

Povijest organizacije važna je kako bi se moglo predvidjeti na koji će se način ona nositi s promjenama. No bitno je i kako su povezani ljudi koji rade u njoj jer oni nadahnjuju nove zaposlenike te su svi oni zapravo mogući tipovi uzora. Nezadovoljstvo se vrlo lako prenosi i često stvara nepouzdane djelatnike.

Razmjena znanja za rast

I kriminalne i legalne organizacije suočavaju se s dodatnim izazovima, malo drukčijim od uobičajenih. Zbog toga se organizacijskom učenju pridaje velika važnost. Pridonosi mu skupljanje iskustava, ali djelatnicima treba omogućiti da slobodno razmjenjuju znanje radi dobrobiti poslovanja te da se školuju.