Zbog pokojeg pogrešno napisanog slova ili pravopisnih i gramatičkih pogrešaka, čak 84 posto poslodavaca odmah će baciti životopis u smeće pokazala je nedavna britanska anketa. No, to nije zato što žele biti odred za čistoću jezika. Ljudi koji pregledavaju životopise pogreške u pisanju doživljavaju kao nedostatak ozbiljnosti. Smatraju da će onaj tko nije u stanju pregledati vlastiti životopis prije slanja biti jednako toliko nemaran u poslu. Poslovni stručnjaci stoga preporučuju da uposlite alat za provjeru pravopisa na računalu. Ipak, ne oslanjajte se isključivo na tehnologiju, jer bi računalo moglo “ispraviti” vaše ime ili nazive tvrtki u kojima ste prethodno radili. Najsigurnije je životopis ispisati i dobro pogledati nekoliko puta, ali i dati prijatelju da baci pogled jer drugi ljudi mogu zapaziti stvari koje sastavljaču teksta obično promaknu. U životopisu je danas uobičajeno navesti i svoju e-mail adresu. Nažalost, mnogi griješe stavljajući adresu koja ne izgleda nimalo profesinalno. A rijetki su poslodavci koje u svom timu žele imati nekoga tko se skriva iza adrese “bunikom_do_prosvjetljenja@gmail.com” ili “tetkatijepeder@hotmail.com”. Nemate li adresu koja zvuči profesinalno (a takva se obično sastoji od imena i prezimena), otvorite novu. 
Mnogi posloprimici također pokušavaju ispasti svestrani i ekscentrični, pa u životopisima navode hrpu informacija nevezanih za posao. Stavke poput “ljetujem na Hvaru”, “članica sam udruge mladih vezilja” ili “živim s mačkom Đurđom i jazavčarom Ferdinandom” samo će iznervirati čovjeka koji mora pročitati na stotine životopisa i iz njih izvuči bitne detalje. Budući da se životopisi čitaju brzo, važno ih je učiniti preglednima. Mora li se mučiti sa presitnim slovima ili razbijati glavu kako otvoriti dokument nepoznatog formata, poslodavac će radije odustati.

Rečenica “posao sam izgubio jer mi je šef bio isfrustrirana budaletina s kamenjara” neće pobuditi simpatije budućeg šefa. Naprotiv, zapitat će se kakav ćete lijepi nadimak njemu nadjenuti nakon prvog sukoba, pa neće željeti riskirati tako nešto. Ne pokušavajte česte promjene posla opravdati tuđim pogreškama jer to će postići učinak suprotan od željenog.

Fraza “bio sam odgovoran za...” ne znači ništa. Usredotočite se na to što ste postigli, npr. “povećao prodaju za 15 posto”. Poslodavci obožavaju brojeve. A već im se i zijeva od svih tih silnih “timskih igrača”. Bolje je reći “u poslu surađivao s dobavljačima, tehničarima, svakodnevno radio s klijentima...”

Nikome se ne da čitati životopis dug deset stranica, bez obzira koliko zanimljiv bio. Predugačke životopise poslodavac će preletjeti na brzinu i tako najvjerojatnije propustiti zapaziti najbitnije informacije. A možda će ga jednostavno baciti.

Isticanje svojih postignuća nije ista stvar kao bezočno hvalisanje. Rečenice poput “nikada nećete pronaći boljeg kanditata od mene” ili “ako me ne zaposlite, bit će vam žao” ne prolaze dobro. Naprotiv, ukazuju na umišljenost i ukazuju na nedostatak timskog duha ili čak narcisoidnost.