I struka i građani žele uvođenje osobnog bankrota, zaključak je to desetog međunarodnog kolokvija globalne mreže stručnjaka stečajnog prava održanog u svibnju u Dubrovniku. On predviđa da građanin koji proglasi osobni stečaj zadržava dio svoje imovine, a osobni stečajni upravitelj daje prijedlog sucu za prodaju njenog većeg dijela, ali i otplatu preostalog dijela dugova iz budućih prihoda dužnika tijekom slijedećih tri do pet godina. Ostatak dugova sud otpisuje, a  nakon isteka spomenutog razdoblja bankrotirani može otpočeti novi život. Prijedlog o osobnom bankrotu imaju već sve članice Europske unije, a zanimljiv je i Hrvatima, pokazala je anketa koju je proveo internetski potral Moj posao. Naime, od ukupno 227 ispitanika, njih 73 smatra kako je prezaduženost i egzistencijalna ugroženost ozbiljna prijetnja financijski nestabilnim građanima te da bi ih kontrola njihovih potrošačkih navika i dugova mogla učiniti odgovornijima. No, 11 posto anketiranih takav zakon ne zanima jer smatraju da se građani sami trebaju “izvući” iz svojih dugovanja, bez zaštite države, jer su “sami krivi za svoje loše financijsko stanje”. Slično razmišlja dodatnih  16 posto ispitanika koji se protive uvođenju osobnog bankrota jer smatraju da ga je lako zlorabiti te da će potaknuti još veću potrošnju.
>>>Iako u hrvatskom zakonodavstvu postoje propisi koji reguliraju kako se zaposleniku ne smije ustegnuti najviše trećina plaće ili mirovine, dok naknade za tjelesna oštećenja i dječji doplaci ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja, u praksi se to ne poštuje. Krajnji je rezultat da se takvim Ovršnim zakonom kod ovrha namiruju samo banke, a svi ostali vjerovnici ostaju “kratkih rukava”.
>>>Osobni bankrot zahtijeva promjenu odnosa pojedinac - banka  koji bi trebao biti baziran na povjerenju i fer poslovnom odnosu, objašnjavaju stručnjaci. Iako neki smatraju da hrvatsko društvo još uvijek nije na tom “civilizacijskom nivou” te da bi zlouporaba mogla biti česta, slažu se da bi zakon o osobnom bankrotu spasio velik broj hrvatskih građana od dužničkog ropstva.
>>>Zakon o osobnom bankrotu prvi su uveli Amerikanci, kojima Europa prigovara da je preblag jer sudovi olako otpisuju dugove. Zato su Amerikanci postrožili zakon te uz bitno strožu kontrolu imovine, provjeravaju i ukupan godišnji prihod cijele obitelji te ga uspoređuju s prosjekom države u kojoj žive. Ako je prihod ispod tog prosjeka, sudac podnositelju može proglasiti bankrot.