Uvijek dolaze na vrijeme, odrađuju i više no što bi trebali te pritom nisu samostalni - ovakvim “beznačajnim” radnicima najbolja obrana od sagorijevanja na poslu je pronaći zadatke u kojima mogu odlučivati. No oni su tek jedan od osam tipova zaposlenika koje posao doslovno ubija. 

Kronični stres ne samo da povisuje krvni tlak, izaziva glavobolje te nesanicu nego i povećava rizik od srčanog i moždanog udara, depresije te tjeskobe. Sagorijevanje prijeti i frustriranim ambicioznim djelatnicima koji rade dok ne padnu s nogu, no osjećaju da se njihov rad ne cijeni dovoljno. 

U toj je situaciji najvažnije otvoreno pitati nadređene koji su ciljevi tvrtke i što se od njih očekuje. Čak i ako se situacija ne riješi, “zapet” će šefu za oko pa su povišica ili promaknuće vjerojatniji. I “izopćeni”, koji se na poslu osjećaju kao da plivaju u bazenu s morskim psima, najbolji je lijek otvoreni, ali i argumentirani razgovor s nadređenima. A kao prva pomoć poslužit će i “otvaranje duše” prijatelju ili članu obitelji. 

No “mete” koji svaki dan dolaze na posao u strahu od otkaza ili zlostavljanja ipak trebaju otići korak dalje i potražiti pomoć kadrovske (odnosno HR odjela) ili sindikata jer vjerojatno je šef uzrok njihovih problema, a ne rješenje.

Tehnozarobljenicima trebaju barem dva sata u kojima nisu dostupni

Tehnološki zarobljenici ili zaposlenici od kojih se očekuje da su putem različitih tehnologija dostupni u svakom trenutku svakako bi trebali pronaći i organizirati određeni dio dana u kojem će se posve isključiti i ne razmišljati o svemu što je vezano uz posao.

Kad je stres dio posla 

Ljudima čije su profesije vrlo stresne, poput kirurga ili pirotehničara, psiholozi savjetuju maksimalno “isključivanje” tijekom svakoga slobodnog trenutka - bila to meditacija tijekom pauze ili putovanje za godišnji.

‘Otiračima’ pomažu duboko disanje i hobi

Ljudima koji su svaki dan na udaru klijenata s nemogućim zahtjevima, a i dalje moraju ostati ljubazni i uslužni, najviše će pomoći teretana, trčanje ili duboko disanje. Za trajno rješenje najbolje je da potraže opuštajući hobi u kojem će se moći ispucati.

‘Žrtvama’ je krajnje rješenje promjena posla

Djelatnicima koji se osjećaju kako ih tvrtke diskriminiraju možda će biti lakše ako promijene odjel. No važno je da mogu zahtjev potkrijepiti konkretnim primjerima. Također, trebali bi objasniti problem nadređenome ili u krajnjem slučaju razmisliti o promjeni radnog mjesta, ističe psihologinja Sherrie Bourg Carter. Iako si otkaz malo tko može priuštiti, zdravlje nikada ne bi smjelo trpjeti.