Izmjene u Zakonu su potaknule brojne reakcije u javnosti s obzirom na to da se ilegalna gradnja dugi niz godina smatra "normalnom". Stanovnici Hrvatske koji su poštovali Zakon logično se pitaju jesu li mogli proći bez procedure oko svih potrebnih dozvola? Pogoduje li se ovim zakonom ilegalnim graditeljima ili se samo rješava građevinski kaos?

Da je u Hrvatskoj bespravna gradnja nešto potpuno prirodno potvrđuje niz primjera. U Splitu primjerice postoje cijela bespravno izgrađena naselja poput Sirobuje, Mejaša ili Visoke. U obilaženju tih istih naselja ministar Ivan Vrdoljak najavio je da će novim zakonom stati na kraj ilegalnoj gradnji, kako piše Večernji list. S tom se izjavom brojna javnost ne slaže tvrdeći kako se ovime pogoduje bespravnim graditeljima. 

Naime, prema novom Zakonu legalizirati će se svi objekti koji se nalaze u zoni unutar 70 metara od mora, ali i na vrijednom poljoprivrednom i obradivom zemljištu. Također, novim propisima omogućuje se uvjetna legalizacija zgrada koje se nalaze: "unutar arheološkog nalazišta ili zone, kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine ili ako je evidentirana, odnosno registrirana kao pojedinačno kulturno dobro", na što su se mnogi pobunili. Ova stavka zakona izazvala je reakciju splitske inicijative "Za Marjan" koja je te odredbe nazvala sramotnom. Naglasili su da će se primjerice na Marjanu, kao zaštićenoj zoni, legalizirati oko 17 bespravnih objekata, prenosi T-portal.

Podaci o brojnu bespravno sagrađenih objekata ne postoje. Postoje procjene, a one variraju i kreću se između 300 i 400 tisuća građevina.  

Novim su Zakonom predviđene i olakšice poput popusta do 20% na plaćanje gotovinom za legalizaciju objekata. Zanimljivo, omogućeno je legalizirati zgradu, ali samo ako nije iznad pet katova. 

Kontaktirali smo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja za podatke o broju nelegalno izgrađenih građevina, kao i o tome koliko trenutno u Ministarstvu postoji rješenja o uklanjanju.

"Podaci o brojnu bespravno sagrađenih objekata ne postoje. Postoje procjene, a one variraju i kreću se između 300 i 400 tisuća građevina. Građevinska inspekcija donijela je rješenja o uklanjanju za 33 tisuće građevina. Podatke o postupcima koje vodi dostavila je jedinicama lokalne samouprave. Gradovi i općine sa svoje su strane objavili pozive vlasnicima bespravno sagrađenih građevina da pristupe ozakonjenju. Snimka izvedenog stanja od 21. lipnja 2011., inspekcijska rješenja i sam postupak ozakonjenja početna su faza dolaska do konkretnih i preciznih brojki vezano za bespravnu gradnju. Neke općine i gradovi već su izradile dobre analize i sanacijske programe i imaju vrlo precizne brojne o raširenosti bespravne gradnje na svom području. Na primjer, općina Marčana ima sanacijski program vezano za bespravnu gradnju u sklopu kojega je odrađena analiza i popisane sve bespravne građevine".

Kritičari ovoga Zakona smatraju da se radi o požurivanju legalizacije koja nam se nameće s ulaskom u Europsku uniju te da je ovo "brzinsko" rješavanje bespravne gradnje, ali uz brojne propuste poput legalizacije u zaštićenim zonama, kao i plaćanja u ratama te popusti za koje se smatra da pogoduju ilegalnim graditeljima. Više o samom prijedlogu zakona možete saznati na službenim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.