Kad god odlučite kupiti lijepo i brižno zapakirane proizvode, važno je razmisliti o činjenici da tako zapravo kupujete znatne količine nepotrebne ambalaže. Pojedinačno zamotane gume za žvakanje, pojedinačno umotane bombonijere, kekse ili sir s dodatnom ambalažom, prije ili kasnije, dodatno plaćamo – i novčano i brigom o okolišu. 

Naime, ambalažom se troše energija i resursi. Primjerice, da bi nastao papir (koji je razgradiv u prirodi), potrebno je doći do celuloze, a to se najčešće postiže sječom šuma. ''Plastična ambalaža nije razgradiva u prirodi i vrlo ju je teško kasnije ponovno iskoristiti. Najčešće se odlaže ili spaljuje te od nje više nema koristi, a vrlo često završava u prirodi i u njoj boravi stoljećima'', tvrdi Eugen Vuković iz Zelene akcije. 

Pretjerano ambalažiranje proizvoda je rastrošno i skupo

Smanjenje ambalažnog otpada važno je zbog održivog upravljanja resursima koji su ograničeni. 

''Pretjerano ambalažiranje proizvoda je nelogično, neracionalno, rastrošno, skupo i bahato te pokazuje prijezir prema prirodi. Za proizvod koji kupujemo nije važna količina i izgled ambalaže, već njegova kvaliteta, svježina i funkcionalnost. Činjenica jest da se proizvođači nadmeću s konkurencijom izgledom i atraktivnošću ambalaže, pri čemu se često ne vodi računa o količinama otpada koji ostaje nakon konzumacije ili korištenja proizvoda'', smatra bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy te dodaje kako će se to vjerojatno uskoro promijeniti uvođenjem sankcija protiv proizvođača koji ne vode računa o održivosti proizvodnje i potrošnje. 

Hijerarhija gospodarenja otpadom

Upravo zbog toga kako bi smanjila stvaranje otpada, Velika Britanija je tvrtkama proizvođačima prehrambenih proizvoda još prije nekoliko godina dodijelila sredstva za razvoj ambalaže iz državnog proračuna. 

S obzirom na skorašnji ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, zanimalo nas je možemo li i mi očekivati slične promjene po pitanju recikliranja i štednje općenito. ''Možemo jer je okolišna politika jedna od važnijih EU politika, a EU okvirna direktiva o otpadu nalaže državama članicama hijerarhiju postupanja s otpadom u kojoj je početna faza smanjenje nastanka otpada'', rekla nam je Holy. 

Vuković također tvrdi kako Europska unija polazi upravo od hijerarhije gospodarenja otpadom te im se na prvom mjestu nalazi uvjerenje da se otpad uopće ne stvori. ''Zbog toga su nužne prevencija, reciklaža te briga za odlaganje'', dodao je.

Nezdravi proizvodi su u raskošnoj ambalaži

Prije samo kupovine, smatra Vuković, treba stoga dobro razmisliti o proizvodu koji želite kupiti. ''Zapitajte se treba li vam uopće neki proizvod, odnosno trebate li ga kupiti. Često najnezdraviji proizvodi, poput gaziranih pića i grickalica, dolaze u raskošnoj ambalaži. Osim što nisu zdravi, štetno su i zapakirani'', tvrdi Vuković te dodaje kako je najgora varijanta kupiti primjerice voće koje se u supermarketima često nalazi položeno u stiroporu s gore obloženom plastikom.

Veliki problem predstavljaju i plastične vrećice. ''Iako su male masom, one mogu prekriti veliku površinu. Doista su specifičan proizvod jer je jako teško organizirati njihovo prikupljanje, lako se poderu te raspadnu u puno komada pa su zbog toga toliko problematične'', tvrdi Vuković te savjetuje da namirnice prilikom kupovine radije stavljate u torbu ili u svoje vlastite vrećice koje ste ponijeli od kuće.

Dobar proizvod kojim nećete naštetiti svome zdravlju, novčaniku niti okolišu, smatra Vuković, jest onaj koji ćete kupiti u rinfuzi. ''Također, ako imate mogućnost, radije izaberite boce s povratnom ambalažom. Dobro je kupovati namirnice u većim pakiranjima, jer osim što takav proizvod sadrži jedan element ambalaže, često je i jeftiniji. Dakako, uvijek trebamo paziti da ne kupujemo više nego što nam treba, naročito kada je riječ o hrani koja se brzo kvari'', savjetuje te dodaje kako je bolje odabrati kupovinu na tržnici naspram one u trgovini jer je to, tvrdi, dobro i za lokalnu ekonomiju i za okoliš.