Tijekom prakse i višegodišnjeg rada u javnobilježničkom uredu susrela sam se s mnogim poslovnim izazovima iz ove domene pravosuđa, a jedan od najčešćih i nama bilježnicima svakako najisplativijih (ali i vremenski najzahtjevnijih i najobimnijih poslova) su i svi poslovi vezani uz osnivanje i doregistraciju trgovačkih društava, a najčešći oblik trgovačkog društva danas u RH su svakako društva s ograničenom odgovornošću, skraćeno d.o.o.-i.

Kako im i naziv govori, članovi društva – osnivači odgovaraju za obveze društva isključivo imovinom unesenom u društvo, dok je od odgovornosti izuzeta njihova vlastita imovina, što svakako nije zanemariva prednost ako ste u nedoumici da li osnovati d.o.o. ili obrt (obrtnik odgovara svom svojom imovinom za preuzete obveze). U ovom članku odlučila sam pokušati raščlaniti trošak osnivanja društva, dakle ako krećete „from scratch“ odnosno ako ne kupujete društvo koje već postoji, ali je iz nekog razloga npr. u mirovanju ili sl., već ako osnivate društvo s vlastitom zamisli oko naziva, predmeta poslovanja i ostalih nužnih sastojaka koje jedno društvo mora imati definirano prije negoli dobije svoju pravnu osobnost u vidu osnovanog društva. Unaprijed napominjem kako se svi iznosi koji će biti spomenuti u ovom članku mogu iščitati u "Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi" (pročišćeni tekst) – NN 97/01. Napominjem i kako je sve navedeno isključivo rezultat mog rada u praksi, ne mora i vjerojatno nije primjenjivo na sve javnobilježničke i odvjetničke urede u RH, stoga je podložno i promjeni.

Kako krenuti?

Često se susrećem s klijentima koji me pitaju što im je isplativije: kombinacija odvjetnika i javnog bilježnika pri sastavljanju svih isprava potrebnih za osnivanje društva ili koristiti isključivo usluge bilježnika? Moram napomenuti da, dok nisam radila u uredu javnog bilježnika, nisam znala ništa o navedenoj temi, te sam tek radom u praksi otkrila odgovor na ovo pitanje.

A on je – isplativije je sve prepustiti javnom bilježniku. A evo i zašto. Manje-više sve isprave potrebne za osnivanje trgovačkog društva mogu vam pisati i odvjetnici i javni bilježnici. Prosječan trošak koji ćete za osnivanje trgovačkog društva platiti u javnobilježničkom uredu je 2.000,00 – 2.500,00 kuna. To je cifra s kojom se najčešće susrećem surađujući s kolegama, dakle u nju su uračunati svi troškovi sastava i potvrde isprava koje su vam potrebne da biste osnovali društvo. Ne ulazeći u točne iznose koje bi vam za sastav istih isprava zaračunao odvjetnik, razvidno je da se osnivanje kod javnih bilježnika više isplati jer kod njih ionako sve papire koje sastavi odvjetnik morate doći potvrditi, dakle sudjelovanje javnog bilježnika danas je kod osnivanja firme jednostavno nemoguće zaobići. Bitno je napomenuti kako, u slučaju da društvo osniva jedna osoba, osnivački akt, "Izjavu o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću" mora pisati javni bilježnik, dakle pisanje tog dokumenta nije u domeni odvjetnika.

Isti može napisati npr. "Društveni ugovor" ukoliko je osnivača više, ali Izjavu ne. Trošak sastava ove isprave od strane javnog bilježnika je cca. 1500 kuna. Uz to potrebno je sačiniti prijavu za upis u sudski registar, čiji sastav i ovjera mogu varirati i to od 200 pa do čak 3.000 kuna, ali usuđujem se primijetiti da se do ove gornje granice ide iznimno rijetko, iznosi od 200 do 500 kuna vrijednosti su daleko češći. Kao neizostavan dio tu su i odluka o imenovanju uprave društva i isprava o načinu potpisivanja člana uprave radi pohrane u sudskom registru, te izjava o nepodmirenim dugovanjima na osnovu uplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, na kojima je dovoljno samo ovjeriti potpis, dakle za sastav istih javni vam bilježnik najčešće neće zaračunati nikakav dodatni trošak (ukoliko samo jedna osoba na tim ispravama ovjerava potpis, trošak je po jednoj ovjeri 46,90 kuna). Osim toga, potrebno je sačiniti i popis članova društva i članova uprave (eventualno članova Nadzornog odbora ako ga društvo ima) koje potpisuje uprava društva, koji se ne potvrđuju, dakle nije potrebna nikakva ovjera od strane javnog bilježnika, a trošak njihovog sastava se u javnobilježničkom uredu također najčešće posebno ne zaračunava.

Bitno je napomenuti kako prijavu za upis u sudski registar s prilozima javni bilježnik može za klijenta predati u Trgovački sud, s pripadajućom punomoći i za to ne zaračunava nikakav poseban trošak, budući da to zastupanje spada u redovan posao bilježnika u tzv. napornim stvarima (kao i npr. zastupanje u zemljišnoknjižnim postupcima i sl.) Napominjem kako sam do ovog zaključka došla isključivo radom u praksi, razmjenom iskustava s kolegama, i ne manje bitno, povratnim informacijama od klijenata. Nerijetko se isti odlučuju za sastav neke isprave kod javnog bilježnika upravo iz razloga što je trošak manji nego kod odvjetnika.

Ne umanjujući vrijednost rada kolega i ne precjenjujući svoju struku, moram izraziti svoje slaganje s tvrdnjom da je osnivanje d.o.o.-a svakako isplativije u uredu bilježnika, jer sav trošak plaćate jednom, dok ga u slučaju da vam je isprave pisao odvjetnik plaćate dva puta – za sastav istih od strane odvjetnika, te za potvrdu istih od strane bilježnika.

Neovisno o tome tko vam isprave sastavlja, gore navedenom trošku svakako morate pribrojiti pristojbe za objavu oglasa u Narodnim novinama i one koje uplaćujete u Državni proračun, dakle to je trošak koji ionako morate platiti, kao i 20.000 kuna kao minimalan iznos temeljnog kapitala kojeg društvo mora imati (ili u cijelosti u novcu ili pola u novcu, a pola u stvarima i pravima).

5 savjeta za smanjenje troškova osnivanja

I za kraj nekoliko „caka“ koje je dobro znati kako biste, ako ništa, prevenirali nastanak nekih troškova u budućnosti:

1. Prilikom osnivanja društva kao predmet poslovanja društva upišite što je moguće više djelatnosti (iste mogu biti pronađene u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD, ili zatražite odvjetnika ili javnog bilježnika neka vas uputi na popis istih). Naime, prilikom osnivanja jednaki trošak plaćate upisali vi kao predmet poslovanja društva jednu ili više djelatnosti, iako sam se u praksi često susrela s uvriježenim stavom klijenata koji misle da što više djelatnosti upišete, veći će biti i trošak. To naprosto nije točno. Stoga ih upišite što više, nikad ne znate čime će se vaše društvo možda baviti, te time prevenirate mogući veliki trošak u budućnosti, budući da ćete za svaku izmjenu ili dopunu predmeta poslovanja morati izmijeniti osnivački akt društva i to prijaviti nadležnom Trgovačkom sudu (cca 2.000,00 kn troška)

2. U odredbi osnivačkog akta društva koja govori o sjedištu i poslovnoj adresi zamolite javnog bilježnika ili odvjetnika da stavi odredbu koja će vam omogućiti da poslovnu adresu unutar sjedišta društva možete izmijeniti i bez izmjene osnivačkog akta. Dakle, ako unutar istoga grada odlučite promijeniti samo poslovnu adresu tj. ulicu, unošenjem ove odredbe to ćete moći bez izmjene osnivačkog akta, čime ste si opet uštedjeli cca 1.500 kuna.

3. Prilikom pisanja osnivačkog akta, osim ako vam to iz nekog razloga nije bitno i neophodno, ne tražite da vam se umetne odredba o tome da se poslovni udio u društvu može prenijeti samo uz suglasnost skupštine društva, već neka prijenos istog bude slobodan. Na taj način smanjujete količinu papira potrebnu u slučaju promjene člana društva, a samim time i trošak.

4. Tražite da vam odvjetnik ili javni bilježnik u osnivački akt stavi odredbu da će buduće društvo osnivačima naknaditi trošak osnivanja prema priloženim računima za odvjetnika, bilježnika, pristojbe, prijave i sl., kako bi fizička osoba – osnivač, mogla sav uloženi novac podići odnosno povratiti od strane društva neposredno nakon osnivanja, dakle sav novac koji osoba uloži vraća joj se natrag iz sredstava društva.

5. Najjeftinija i, ne manje bitno, najbrža opcija glede vremena potrebnog za osnivanje društva je ona da vam sve isprave, nakon što obavite posao kod javnog bilježnika, na sudski registar preda HITRO.hr.