Većina Hrvata nije zadovoljna radom svojega nadređenog pa tako njih 61 posto navodi kako bi im, čim bi postali šefovi, prva zadaća bila da svom dosadašnjem šefu pokažu “kako se to radi”. Istraživanje je proveo internetski portal Posao.hr kako bi utvrdio obrazac ponašanja prosječnog hrvatskoga građanina koji se iznenada našao u ulozi šefa. Ispitanici su trebali zamisliti situaciju u kojoj su spletom okolnosti upravo oni postali šefovi te iz takve perspektive odgovoriti na postavljena pitanja.Prvi zadatak na novom radnome mjestu većini ispitanika bio bi pokazati bivšem šefu kako se radi taj posao, a osam posto navodi kako ne bi gubili vrijeme na dokazivanje, nego bi bivšem šefu odmah uručili otkaz. Jedni bi prvo povećali plaće svima, pa tako i sebi (16 posto), drugi bi uveli klizno radno vrijeme (13 posto), a dva posto njih bi otišlo na godišnji odmor.
SVAKI ŠEF MORA IMATI SVOJ MOTO
Od ponuđenih krilatica u istraživanju, najviše glasova dobila je tvrdnja “Nema glupih pitanja, samo glupih odgovora”. Narodna poslovica “Tko radi, ne boji se gladi” nalazi se na drugome mjestu s 24 posto osvojenih glasova, a za izreku “Sreća prati hrabre” odlučilo se 17 posto ispitanika.
KAŠNJENJE NA POSAO
Ako bi postali šefovi, 48 posto Hrvata bi na posao dolazilo točno na vrijeme. S barem sat vremena zakašnjenja u uredu bi se pojavilo njih 24 posto, a 46 posto ispitanika na posao bi dolazilo prije svih. Jedan posto ih se uopće ne bi pojavilo u uredu.
ISTA PRAVILA ZA SVE
Kao šefovi, većina ispitanih Hrvata bi radila više od ostalih (49 posto) ili jednako kao i drugi (43 posto) uz obrazloženje da ne treba praviti razlike među ljudima. Samo osam posto navelo je da bi kao šefovi radili mnogo manje nego ostali.
IGNORIRANJE STARIJIH
Starost nadređenog i podređenog bitna je za njihov odnos, pokazalo je prethodno istraživanje. Ispitanici koji su stariji od svog nadređenog u nešto većoj mjeri smatraju da ih on uglavnom izbjegava ili potpuno ignorira, u odnosu na mlađe kolege.
NADREĐENI BI TREBALI BITI ODLUČNI
Da su šefovi, većina bi se zaposlenika odlučila za zlatnu sredinu, odnosno poslovno-prijateljski odnos sa svim svojim suradnicima. Strogo poslovne odnose, bez zbližavanja i ispijanja kavica s kolegama prakticiralo bi njih 14 posto, a čisto prijateljski odnos 20 posto “imaginarnih” šefova. Od ispitanika se tražilo i da označe u kojoj se mjeri slažu s tvrdnjom “Ako misliš, misli kao šef”. Odgovor “Djelomično se slažem” izabralo je 52 posto ljudi, koji smatraju da šef treba zadržati distancu i biti odlučan u provođenju svojih ideja, bez obzira na tuđe osjećaje. No 27 posto se ne slaže s navedenom tvrdnjom jer vjeruju kako šef treba biti uviđavan i popustljiv.
NIJE VAŽNO JE LI ŠEF ŽENA ILI MUŠKARAC
Na pitanje: “Tko su bolji šefovi - žene ili muškarci?” muškarce je izdvojilo 21 posto ispitanika. I to 18 posto žena i 26 posto muškaraca. Većina smatra kako spol nije bitan za uspješno obavljanje poslova i dobru komunikaciju u uredu. Među ispitanicima koji smatraju žene boljim šefovi, našlo se samo 3 posto žena naspram 16 posto muškaraca.
ŠEFOVI IPAK SLUŠAJU I ŽELE SVIMA POMOĆI
Čak 55 posto ispitanika smatra da njihova nadređenog ne zanima njihov profesionalni razvoj i napredovanje, pokazali su rezultati prijašnjih istraživanja. Većina sudionika istraživanja (77 posto) izjavila je da ih je njihov nadređeni uglavnom ili uvijek spreman saslušati. Ostali smatraju da njihov šef uglavnom izbjegava kontakt s njima.