Projekt Kunu po kunu u kojem su sudjelovali mlada poslovna žena Milena Nestić, bračni par Monika i Dario Matacun, te muškarac u naponu karijere Igor Lencović bliži se kraju. Sudionici su slušajući savjete naših suradnika, ali i sami istražujući pokušali složiti svoje financijske planove koji će biti realni, isplativi i što je najvažnije - provedivi!

Kriza u kojoj se nalazimo nagnala ih je da razmišljaju konzervativno i oprezno, ali svi se slažu u jednom - nema zamjene za dugoročno planiranje. 

Milena: Za mene je stambena štednja, a ne kredit

Milena Nestić, mlada inženjerka strojarstva naučila je važne lekcije o odnosu s kolegama koje će joj pomoći kvalitetnijem radu i motiviranju starijih i iskusnijih kolega, što mladim stručnjacima često predstavlja ozbiljnu prepreku.

"Važne lekcije dobila sam oko kupnje automobila, koji namjeravam kupiti nakon ljeta. A još važnijim smatram savjet i izračun ulaganja u vlastiti dom", kaže Milena. Naime, na korak je od pokretanja stambene štednje kojom bi došla do svog doma, čiju vrijednost procjenjuje na oko 50.000 eura. "Proračunali smo da nakon pet godina štednje koju mogu priuštiti jer živim kod roditelja na računu mogu imati 20.000 eura. Nakon toga mogu podići kredit u stambenoj štedionici od 30.000 eura, koji bih isplatila kroz 15 godina i za kamate dala 12.732 eura. Nisam ni sanjala da s pet godina štednje mogu tako puno uštedjeti, jer bi me trenutačno podizanje kredita na rok od 20 godina koštalo 38.000 eura u kamatama. 

Igor: Edikacija na prvom mjestu, a do uspjeha malim odricanjima

Igor Lencović prije akcije Kunu po kunu imao je prilično optimističan pogled na financijsku budućnost, ali sada za sebe kaže da je oprezniji. I prije je pazio na potrošnju i planirao za budućnost, ali je nakon niza savjetovanja i proračuna ipak presložio prioritete. Ovaj diplomirani ekonomist koji živi u Rijeci želio je kupiti novi automobil ili motocikl. Zatim je shvatio da mu to zapravo nije neophodno, nego da mu je bolje štedjeti za dodatnu edukaciju koja će ga učiniti zanimljivijim na tržištu rada. Uz to, otkrio je i da malim koracima može doći do ozbiljnih dobitaka.

"Shvatio sam da ako manje trošim na kave i neke nepotrebne sitnice, mogu praktički bezbolno doći do cifre od 300 kuna, koje planiram uložiti u investicijsko životno osiguranje", kaže Igor. Osim zajamčene svote u slučaju nesreće ili smrti, dio novca usmjerava u investicije, koje mu na koncu trebaju donijeti i dobit.

U startu prvom uplatom je njegov život osiguran na 8.640 eura a ostalo ovisi o prinosu fonda ili fondova. Što je duže vrijeme ulaganja to se veći rizik može preuzeti, pogotovo ako se odluči na ulaganje u trajanju od 30 godina. 

Igor je i prije dosta računao prije trošenja, ali kaže da mu je u pogledu na troškove dosta značila vizualizacija, kakvu pruža alat poput MasterCard kalkulatora troškova. 

"Trudim se razlučiti potrebe od želja i kupovati ono što trebam a ne ono što poželim pod utjecajem marketinga, a kada mogu vidjeti graf potrošnje, lakše je podvući crtu i postaviti prioritete". 

Poslušao je i savjet Dubravka Kolarića, koji je izračunao da racionalnijom vožnjom može uštedjeti oko 200 kuna mjesečno. To možda ne zvuči mnogo, ali nakon deset godina vožnje iznosi 24 tisuće kuna, odnosno otprilike jednako koliko vrijedi prosječan automobil nakon tog vremena.  

Monika i Dario: Malim koracima do velikih ciljeva

Moniki i Dariju glavni cilj bio je obnova kuće i dugoročni plan seljenja u manju sredinu, te iznajmljivanje sadašnjeg doma u Zagrebu. Otkrili su da mogu uštedjeti ulaganjem u fasadu, štedljivu rasvjetu, a sve to isfinancirati ulaganjem u stambenu štednju. 

"Iskreno, meni i Moniki jako je važna fiksna kamatna stopa, jer nema šanse da se zadužujem ako ne znam koliko ću točno vratiti nakon isteka zaduženja", objašnjava Dario. “Ovako ćemo se morati strpjeti za taj rok u kojem ćemo štedjeti, ali na kraju ćemo moći izračunati, podvući crtu i reći - posudio sam toliko, a moram vratiti toliko i nema ni lipe odstupanja i promjena. Računamo na to da će nam kroz vrijeme inflacija u manjoj mjeri mogla olakšati otplatu kredita. Vjerujem da će nam s vremenom rasti i plaće, a rata će cijelo vrijeme otplate kredita ostati ista” kaže Dario.

Kaže da su naučili dosta stvari o modelima životnih osiguranja za koje se prosječan korisnik niti ne raspita. Dariju je predložena indeksacija od 2 posto godišnje na polici da bi se zaštitio od inflacije.  To znači da ako mu je ove godine uplata 500 eura, onda je sljedeće godine 510 eura, odnosno dva posto više. Nju je kod uplata u životno osiguranje mudro imati jer se tako svake godine godišnja premija povećava za 2 posto, što je otprilike vrijednost inflacije u Eurozoni. Zbog toga raste osigurana svota za isplatu i sama dobit. 

Monika kaže da joj se svidio trik s preračunavanjem vrijednosti stvari koje kupuju. Naime, psihologinja Andrijana Mušura savjetovala joj je da sve što poželi kupiti preračuna u vrijednosti stvari koje voli. Tako recimo stvar koja košta 500 kuna valja percipirati kroz vrijednost 20 sladoleda u obiteljskom pakiranju, kakvim se Matacuni nagrade na kraju napornog tjedna. Takva "konverzija" pomaže u realnijoj procjeni vrijednosti koje se odriče ako želi neku stvar. 

Koje su konkretne korake poduzeli naši sudionici akcije saznajte u rujnu, kada ćemo ih još jednom okupiti i priupitati što su konkretno poduzeli da osiguraju svoju financijsku budućnost u ovim neizvjesnim vremenima.