Sjećate li se koliko ste uživali u bicikliranju kada ste bili dijete? Zašto ne uživati ponovno? Prednosti korištenja ovog prijevoznog sredstva odavno su poznate, a činjenica da u velikim gradovima korištenje automobila postaje problematično pridonosi popularizaciji bicikla kao prijevoznog sredstva. Kakvo je stanje u svijetu po pogledu korištenja bicikla govori trend koji se proširio po mnogim gradovima. Trgovi i centri gradova postaju pješačke zone i raj za (odgovorne) bicikliste. Osim zdravstvenih prednosti bicikliranja moguće je i vidjeti kako ušteda na gorivu značajno pomaže u kreiranju novog kućnog budžeta. Naravno, postoje i slučajevi kada je zaista nemoguće putovati biciklom na posao zbog udaljenosti, ali zato možemo biciklirati u slobodno vrijeme, a povremeno koristiti i gradski prijevoz za dolazak na posao.

Kakvo je stanje sa kulturom bicikliranja u RH pokazuje rastući trend korištenja bicikla u urbanim sredinama. To pokazuje kako postoji dovoljan broj ljudi koji je prepoznaju ovaj način prijevoza i koriste ga svakodnevno. Nažalost, vlast ne prepoznaje važnost razvijanja infrastrukture potrebne za uspješno prometovanje biciklom u gradu. 

"Bicikl vjerojatno zasad ne može postati glavno prijevozno sredstvo u gradovima, ali poticanjem korištenja bicikla i radom na boljoj infrastrukturi značajno bi se poboljšao život građana. Više biciklista znači manje automobila, a manje automobila znači manje gužvi, nerviranja, smoga, ljepše i čišće ulice, zdravije i sretnije ljude.", komentirao je važnost bicikla Marko Gregović iz udruge Sindikat Biciklista. 

"Nažalost, stanje infrastrukture za bicikle u Zagrebu je očajno. Iako navodno ima 190 kilometara biciklističkih staza, svaki biciklist bi vas upitao gdje su te silne staze. Čak i ono malo staza što postoji je napravljeno potpuno neadekvatno. Današnje staze su na pločniku pa smetaju pješacima, preuske su, neumrežene u cjeloviti sustav koji bi omogućio sigurnu i udobnu vožnju. S druge strane, kronično nedostaju parkirališna mjesta za bicikle na ključnim točkama. To mnoge ljude odbija od korištenja bicikla, iako je Zagreb za bicikle idealan grad - malen i većinom ravan. U Hrvatskoj je stanje vrlo slično kao u Zagrebu. Ako staze i postoje, obično su neadekvatne. Promocija biciklizma bi moglo donijeti mnoge koristi. Zamislite koliko turista bi pohrlilo na Jadran biciklima da im je osigurana nekakav koridor uz more. Druge zemlje su to davno shvatile, dok se nadamo da ćemo ovakvim akcijama potaknuti na takvo razmišljanje"', zaključio je Gregović. 

Komunikacija preko Interneta

Još jedan od onih savjeta koji se čini preočit i prejednostavan, ali – djeluje. Danas postoje mnogi (video) chat servisi, slušalice sa mikrofonom se mogu jednostavno i povoljno kupiti, a cijena komunikacije preko interneta je zahvaljujući široko rasprostanjenom širokopojasnom internetu – prava sitnica. Telefonski računi za pozive u inozemstvo su noćna mora, dok isti taj zadatak obavljen putem online komunikacije postaje puno jednostavniji. Naravno, ovo još uvijek ne može konkurirati mobilnosti i fleksibilnosti mobilne komunikacije, ali u vremenu koje dolazi, gdje ćete diljem grada moći hvatati besplatni bežični internet, mogućnosti postaju neograničene.

Kvalitetna gradnja = manje grijanja i hlađenja?

Kada zimi temperature padnu ispod ništice mnogi od nas odvrnu grijanje i jednostavno – zagriju cijeli stan. Slično je i ljeti kada mnogi nemilice hlade prostore klimatizacijskim uređajima. Na taj način, osim što značajno povećavamo naše račune, (negativno) utječemo i na okoliš. Prema nekim pokazateljima kvalitetnom izolacijom, korištenjem pravih materijala u gradnji i korištenjem energije Sunca može je smanjiti gubitke energije za čak 90 posto, što je dovoljno da se zamislimo. Zimi možemo planirano grijati samo one prostorija u kojima ćemo boraviti, poput dnevnog boravka ili spavaće sobe. Na ovaj način gubimo manje energije koja se tako može iskoristiti za druge svrhe.

Mijenjanje načina vožnje

Možda zvuči čudno, ali upravo način na koji vozimo može odrediti koliko ćemo goriva potrošiti. Prema rezultatima studije korištene u američkoj kampanji DRIVE 55, koja promiče vožnju automobila prosječnom brzinom od 55 milja na sat odnosno 88 kilometara na sat, na ovaj način moguće je uštedjeti čak 20% goriva više nego uobičajenom vožnjom. U nekim zemljama Europske unije postoje i tečajevi eko-vožnje koji za cilj imaju osvijestiti  vozače o načinu na koji mijenjaju brzine i kako je moguće pritom uštedjeti.

Skupljanje kišnice

Skupljanje kišnice je naravno gotovo nemoguće za ljude koji žive u zgradama, ali pojedinci koji žive u kućama na ovaj način mogu značajno uštedjeti na vodi koju bi inače potrošili u pranju automobila ili zalijevanju vrta. Ovaj način zbog svoje jednostavnosti ima dugu povijest korištenja te su zasigurno i vaši preci u jednom periodu ovo radili. Ništa revolucionarno, ali pomaže u uštedi.

Termosica

Prilično jednostavno, zar ne? No, ako pogledate kako nas tjedno kave dođu npr. 20-50 kuna, vrlo brzo uviđamo da se nošenje termosice sa sobom isplati. Osim toga, jednom zagrijana voda može ostati topla tijekom cijeloga dana i koristiti se i kasnije, čime se troškovi plina ili struje također mogu smanjiti.

Ekotarijanstvo i razvoj lokalnih udruženja uzgajivača hrane

Ovo je princip koji je već poprilično raširen diljem svijeta. Radi se kupovanju hrane koja minimalno smeta okolišu, ali i podržavanju lokalnih uzgajivača koji vam omogućuju da kupujete hranu kontroliranog podrijetla. Prednosti ovog pristupa prehrani su očite:  zahvaljujući kolektivnoj kupovini (uključite u ovo i svoju obitelj i prijatelje) pomažete gospodarstvu na lokalnoj razini i konzumirate proizvode koji su u svojem procesu nastajanja potrošili puno manje resursa (gorivo za prijevoz, hlađenje i sl.).

Uzgoj svoje hrane

Ovo je možda i najteže izvedivi dio naših savjeta i s razlogom je ostavljen za kraj. Osim činjenice da je za uzgoj hrane potrebno vremena, truda i mogućnosti ne smijemo zaboraviti ni da mnogi ljudi jednostavno ne znaju – kako se to radi. Srećom, nalazimo se u 21. stoljeću, dobu informacija gdje je razmjerno lagano doći do informacija i savjeta potrebnih kako bi započeli sa vlastitim uzgojem. Iskustvo je pokazalo kako je i u ovom slučaju moguće preko raznih udruženja građana na rubnim dijelovima grada naći male komade zemlje na kojima se jeftino i jednostavno može uzgajati povrće i voće, čime se uspješno može popuniti kućni proračun. 

Navedene mjere samo su neke od mnogih načina na koji možemo mijenjati svoj pristup štednji i očuvanju okoliša. Naravno, nećemo poreći, neke promjene jesu teške jer nekad nam se čini nemoguće sagledati stanje stvari na pravi način. Bilo zbog umora ili ulaska u rutinu iz koje je teže izaći, odgađamo neke nužne promjene. Bitno je uočiti da su mogućnosti velike, a preduvjet je samo da smo spremni na promjenu.