Župani sa sjevera i iz središnje Hrvatske, koji su se okupili u četvrtak u Krapini, zatražili su od premijera Andreja Plenkovića što hitniji sastanak na kojem bi se dogovorili o osnutku savjeta za sjevernu i središnju Hrvatsku po uzoru na Savjet za Slavoniju.

Glavni je to zaključak sastanka na kojem su uz domaćina, krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, bili i varaždinski župan Radimir Čačić, koprivničko-križevački Darko Koren te bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs. Na sastanak nije stigao međimurski župan Matija Posavec, koji je također dio te skupine.

Kolar je govoreći o sadržaju sastanka istaknuo kako je ključna poruka, to jest zaključak da se očekuje vrlo brzi poziv predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na drugi sastanak u Vladu s temom osnutka savjeta, koji je inače bio dogovoren za kraj veljače ili početak ožujka.

"Očekujemo odluku Vlade o formiranju savjeta za središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku. To je osnova, dokument na temelju kojeg bismo poslije mogli razgovarati o programima i konkretnim projektima koje smo već inicirali i koje smo već poslali u Vladu i mjerodavna ministarstva te o projektima koji povezuju dvije ili tri županije i koji su od nacionalnog interesa, a koje bez takvog načina financiranja sami ne možemo raditi", objasnio je Kolar, dodajući da je već prošlog tjedna predsjedniku Vlade poslano i svojevrsna požurnica za održavanje sastanka. 

Čačić: Vlada nije donijela pravila igre i direktno sprječava uzimanje europskog novca

Varaždinski župan Radimir Čačić izrazio je nezadovoljstvo što se otkako je pokrenuta inicijativa za osnivanje savjeta za sjevernu i središnju Hrvatsku nije ništa dogodilo jer za to postoje uvjeti.

"Javno je rečeno da Vlada ne samo prihvaća, nego i maksimalno podržava koncept. Odluke Vlade još nema. Nadam se da će je biti. Za nas je taj okvir, taj standard po kojem se možemo dalje kretati izuzetno važan", rekao je Čačić, ističući da već sada ima problema. 

Naveo je primjer Varaždinske županije koja je, po njegovim riječima, ove godine 20 puta povećala povlačenje europskog novca u odnosu prema prošloj i pretprošloj godini.

"To nas dovodi u strahovit problem da kapacitet za pokrivanje domicilne komponente ne postoji. Novac europski postoji, ostat će najmanje 2-3 milijarde eura neiskorišteno, nikome ne uzimamo svojim projektima novac, doprinosimo razvoju i punjenju proračuna. Vlada do danas nije donijela pravila igre i direktno sprječava uzimanje europskog novca", ocijenio je varaždinski župan.

Čačić je istaknuo da stoji projekt brze pruge od Međimurja preko Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije prema Zagrebu jer nema koordinacije između Ministarstva prometa i Ministarstva regionalnog razvoja.

Govoreći o inicijativi u vezi s osnutkom savjeta za sjevernu i središnju Hrvatsku, bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs rekao je kako želi da EU projekti koji dolaze u Slavoniju dođu i u spomenuti dio Hrvatske.

"Smisao inicijative je da župani i županije direktno mogu pregovarati s ministarstvima i resornim javnim ustanovama i da i mi dobijemo EU projekte", rekao je Bajs. Dodao je kako u ovom trenutku na području njegove županije nema nijednog EU projekta koji provodi država ili državne institucije.

Nužna decentralizacija i regionalizacija

Koprivničko-križevački župan Darko Koren kao jedan od najvećih problema sustava u Hrvatskoj istaknuo je decentralizaciju o kojoj, kako je rekao, svi govore kad su izbori, ali kad se dođe u priliku da se ona provede, priča tu završava. Drži da su županije operativniji organizam od države i da bi država trebala prepustiti što više obaveza, poslova i odgovornosti te novca na nižu razinu. Za inicijativu kaže da ima široku potporu na lokalnoj razini te potporu Vlade i Hrvatskog sabora.

Na novinarsko pitanje o njegovu stajalištu o regionalizaciji odgovorio je kako oni kao župani "moraju zagovarati postojeći ustroj manje ili više", ali kroz takav model djelovanja odlučili su biti efikasniji te misli da su to postigli.

"Kada nas pet ili šest župana dođe s nekom problematikom, mislim da smo snažniji nego kada dođemo pojedinačno. Mislimo da je ovaj koncept primjeren i etabliran kroz projekt udruživanja pet slavonskih županija", rekao je Koren. 

 Čačić smatra da je regionalizacija u Hrvatskoj nužna.

"Život nas tjera na to da moramo nastupiti na razini 800 do 850 tisuća stanovnika, na razini europskih regija. To sada postaje očito", izjavio je Čačić.

Kolar je istaknuo da spomenute županije imaju znanja i kapaciteta izraditi i dobiti EU projekte, ali problem su financijski kapaciteti. Objasnio je da bi se tih pet županija, počnu li provoditi sve projekte koje su dobile, morale kreditno zadužiti.

"Ako ostane ovakav model, morat ćemo odustati od daljnjeg projektiranja", zaključio je Kolar.