Jedan od najgorih političkih odluka Hrvatske je prodaja Ine za kovanice Mađarima što javnost politici nikada neće zaboraviti. Mučninu izaziva svaki spomen oko prodaje i otkupa Ine koji, prema riječima predsjednika i izvršnog direktora mađarskog MOL-a Zsolta Hernádia nikada ozbiljno nije ni ponuđen Mađarskoj.
Hrvatska priča oko Ine počela je prozivanjem Račanove vlade za netransparentnu prodaju udjela u Ini. Nastavila se s optužbama za korupciju protiv bivšeg premijera Ive Sanadera na što su se nadovezale prijetnje MOL-a da će prodati svoj udio da bi prolazili kroz niz neuspješnih pregovora o upravljanju Inom, tužbama obiju strana arbitražnim sudovima, burnim prosvjedima zbog zatvaranja rafinerije u Sisku... Uslijedio je pad najkraće Vlade u povijesti Hrvatske pod vodstvom Oreškovića i sve je stalo na Badnjaku 2016. kada je premijer Plenković najavio otkupu dionica Ine. Kakva obmana...
Naime, u svom prvom intervjuu za hrvatske medije nakon pravomoćne presude Zsolt Hernádi za RTL je između ostalog rekao kako hrvatska vlada nikada nije dala konkretnu ponudu za Inu. Time indirektno govori kako je premijer Andrej Plenković iznosi neistine kada je na Badnjak 2016. organizirao posebnu konferenciju za novinare s velikom najavom kako će „Hrvatska pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv, a koji u konačnici neće povećati javni dug Republike Hrvatske”.
- Prije svega moram reći da je INA sada, dakle od 2009. godine do danas postala jako dobra tvrtka koja izvrsno posluje, na što svi trebamo biti ponosni. Od 2009. do 2022. godine u Inu je uloženo 3,8 milijardi eura, 3,8 milijardi eura. To je puno novca. Ne postoji nijedna druga hrvatska tvrtka u kojoj je bilo takvih ulaganja, a radi se o dobrim ulaganjima. A to što je gospodin Plenković najavio da želi otkupiti Inu, ja apsolutno razumijem da on želi otkupiti INA-u. Ja, pak, kažem da je Ina jako dobra kompanija, INA je izvrsna kompanija u kojoj mi volimo biti i želimo je dalje razvijati. Od ovog trenutka lopta nije na našem terenu. Ako netko nešto želi, neka kaže: volio bih to kupiti za ovaj ili onaj iznos. Mi i dalje ne želimo Inu prodati, jer INA je sastavni dio nas, mi smo zajedno dobri. Ovo je lijepa europska storija uspjeha - rekao je.
- Kad bih je htio prodati. Ali zašto bih ja bio taj koji nudi cijenu, ako je ne želim prodati? Ako netko nešto želi, doći će. Ako vas netko zaprosi, stat će pred Vas. Naravno, mi ništa sličnog nismo dobili - dodao je Hernadi.
- Razgovaralo se, radile su se studije, određivale cijene, na što smo mi uvijek govorili: „nemojte se šaliti“. Naravno, i ja mogu reći da nam netko dade nešto za 15 dolara, a čija je vrijednost red veličine veća. Jednostavno, u ovome se zapravo ništa opipljivo nije dogodilo, a moram dodati i kako nama to i nije u interesu. Jer nama je i dalje u interesu da INA bude tvrtka koja dobro funkcionira, jedna od determinativnih energetskih kompanija u srednjoj Europi. Što je ona, inače, već i danas - poručio je Hernadi.
S druge strane premijer Plenković je 2016.okupio novinare započevši konferenciju riječima: "Želim izvijestiti hrvatsku javnost da smo donijeli stratešku političku odluku o povratku INA-e u vlasništvo Republike Hrvatske". Tada nije otkrio kako će vlada to izvesti, ali se ubrzo neslužbeno iz vladinih krugova komuniciralo da se priprema prodaja 25 posto dionica HEP-a putem inicijalne javne ponude (IPO), čime se tada smatralo da se ne bi trebao povećati javni dug.
Damir Vanđelić koji je 2016. bio na čelu Nadzornog odbora INA-e lani je za Express jasno rekao: "Ne vjerujem da je uopće postojala ta ponuda. Dakle, sama uprava Ine rekla je kako nema informacija da postoji ponuda za preuzimanje. Godine 2019. članovi NO napravili su samostalno materijal o otkupu Ine. Na traženje premijera Plenkovića poslao sam ga ministru Ćoriću uz argument da ga ne dajemo u javnost...Postoji studija američke konzultantske tvrtke koja govori da je MOL nakon preuzimanja Ine nepridržavanjem ugovora oštetio državu za 6,2 milijarde dolara..."