Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u Promini kako je pozivnicu za sudjelovanje na otvorenju Pelješkog mosta dobio od ministra prometa Olega Butkovića i HAC-a te je ustvrdio da je most bio najbolje rješenje za Dubrovačko-neretvansku županiju koja je prekinuta teritorijem BiH.
Na konstataciju novinara da se prije desetak godina pitao je li ta investicija isplativa, predsjednik je rekao kako to 2012. nije govorio jer je tada počeo raditi na realizaciji mosta, ali prije toga jest kada mu je kao premijeru na stolu ostao ugovor o izgradnji.
"Vi ne biste radili besplatno, pa tako nisu htjeli ni izvođači, a mene je nakon izborne pobjede dočekao ugovor koji sam mogao krenuti ispunjavati bez novca, a situacija je bila katastrofalna ekonomski, ili raskidati taj ugovor uz dogovor s izvođačima koji su bili s jedne strane protiv, ali su bili svjesni da je to potpuno nerealno i da je prethodna vlast ostavila mačka u vreći", rekao je te objasnio kronologiju događaja.
Između ostalog, rekao je kako su prvo počeli istraživati koja je varijanta - tunel, trajekti, neumska obilaznica, most - najpametnija jer je to tražila EU, zatim su išli u izradu projekta, sve je bilo zrelo za evaluaciju u ljeto 2015. kada je on još bio premijer, a iz Bruxellesa je došlo pozitivno mišljenje te je kasnije posao dobila kineska firma.
Podsjetio je i kako je ta priča o Pelješkom mostu krenula od pokojnog Ivana Šprlje, SDP-ovog župana Dubrovačko-neretvanske županije, u kampanji 1997. godine.
Hranj imenovan na četiri godine dogovorom mene i Plenkovića
Govoreći "o glasinama koje ministar obrane Mario Banožić pušta da će umiroviti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja" rekao je: "Hranj je imenovan na četiri godine dogovorom mene i Plenkovića i čak odlukom Krstičevića koju je dao naknadno što to dodatno osnažuje. Ali to nije dovoljno da na pitanje medija on ne da nikakav odgovor".
Upitao je i je li Banožić bio u DORH-u zbog pogodovanja u Državnim nekretninama koji to radi, rekao je, s pozicije vlasti.
"Ne, nego se propitkuje kad je moja supruga išla u školu radi razlike u četvorki i petici. Četvorka i petica nije kao kad prodaš ispit, ogromna je razlika. Kad prodaš ispit, prodao si prolaz, a ovo je godišnji rad. Ili kad kupiš doktorat u Osijeku kao mnogi, uključujući ovog o kojem pričamo, a za to nitko ne odgovara", rekao je Milanović.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na pitanje o izostanku dogovora oko dodjele počasnih činova, upitao je zašto bi bilo dogovora i podsjetio da je ministra čekao godinu dana da mu predloži kriterije, pa da ih on kao predsjednik donese.
"Godinu dana čekam, ma ni isprike, ni neću, ništa. Gotovo je, ljudi koje sam u prvoj fazi nagradio su ljudi koji već imaju godina pa da za života dobiju to priznanje. Ubuduće ćemo raditi bez ministra, on smišlja druge spačke", ocijenio je Milanović.
Milanović je u petak posjetio Spomen sobu u prigodi obilježavanja Dana sjećanja na vojne i civilne žrtve Domovinskog rata iz prominskog kraja, a sudjelovao je i na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina povodom 139. obljetnice osnutka Općine, nakon čega je dao izjavu za medije.
Milanović: U neprijateljstvu smo s Rusijom, ali ne tako aktivno kao druge države
U neprijateljstvu smo s Rusijom, ali ne tako aktivno kao druge države, rekao je u petak predsjednik Zoran Milanović na objavu ruske vlade da je uvrstila Hrvatsku na popis neprijateljskih zemalja.
"Nije ratno stanje, ali to traje već mjesecima. Mi jesmo u neprijateljstvu s Rusijom. U tome sudjelujemo ne tako aktivno kao druge države koje su de facto u ratu, da se ne bismo lagali. Ovo je vrlo opasna situacija koja prijeti da se razvije u nešto nesagledivo, nadam se da neće. Sad se mogu nadati, ne mogu ništa više", komentirao je Milanović najnoviji potez Rusije prema Hrvatskoj.
Ruska vlada dodala je Hrvatsku na svoj popis neprijateljskih zemalja, protiv kojih se poduzimaju protumjere, zajedno sa Slovenijom, Grčkom, Danskom i Slovačkom, javila je ranije u petak agencija RIA Novosti.
Hrvatska i Slovenija više ne mogu zapošljavati lokalno osoblje u svojim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a Grčkoj je postavljeno ograničenje od 34 osobe, Danskoj 20, a Slovačkoj 16 osoba.
"Popis koji je odobrila vlada nije konačan i, s obzirom na nastavak neprijateljskih akcija stranih država usmjerenih protiv ruskih misija u inozemstvu, mogao bi se proširiti", navodi se u priopćenju ruske vlade.
Milanović o rezoluciji Bundestaga o BiH: Naša vlast šuti na "svinjarije" iz Berlina
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović osudio je u petak rezoluciju Bundestaga o Bosni i Hercegovini i prozvao vlast u Hrvatskoj da "šuti" na "svinjarije" iz Berlina.
"Hrvatska je oslobađala i Bosnu i Hercegovinu i sad ju se tretira kao okupatora. Njemački parlament na inicijativu muslimanskih lobista iz SPD-a, bošnjačko muslimanskih lobista, nova generacija političara, toksična sorta, donosi tako neizbalansiranu rezoluciju", rekao Milanović novinarima u petak.
Predsjednik je poručio šefu hrvatske diplomacije Gordanu Grliću Radmanu da to "jest njemačka politika" nakon što je ministar vanjskih poslova rekao da ta rezolucija "ne odražava službeni stav Njemačke".
Milanović tu rezoluciju opisuje "naputkom izvršnim vlastima kako da se ponašaju".
"To što si agronom i stručnjak za rasplod svinja, ne znači da nakon 30 godina ne moraš znati osnovne stvari. Njemački parlament, Bundestag, se bavi unutarnjim problemima Bosne i Hercegovine i imaju velike dizajne za BiH. Hrvatski parlament šuti, umjesto da donese istu takvu deklaraciju, ali suprotnog sadržaja i kaže: Gospodo, dok je Hrvatske to neće proći", istaknuo je predsjednik, dodavši da se neće ratovati zbog toga.
Hrvatska je branila BiH da bi "mi danas trpjeli svinjarije iz Berlina, da nas se optužuje da smo remetilački faktor, da komadamo BiH i na sve to naša vlast šuti. Defanzivno, kukavički, jadno", rekao je Milanović.
Lokalni mediji su u srijedu prenijeli da su Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt i njegov pravni tim pripremili nacrt izmjena zakona, uključujući novi način biranja zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.
"Koliko mjeseci ga ja pozivam da to napravi? I sad frajer to stvarno radi", komentirao je hrvatski predsjednik.
Milanović je dodao da se "nadao" tome no "istovremeno se pribojava" jer se to čini "bez konzultacija s Hrvatskom".
Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) su tijekom ranijih neuspjelih pregovora o izmjenama izbornog zakona inzistirale da se hrvatski klub u federalnom Domu naroda dominantno popunjava iz sastava skupština onih županija u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo.
Navodni dokument OHR-a predviđa da bi se ubuduće u klubove naroda delegiralo zastupnike tri konstitutivna naroda samo iz onih županija u kojima oni čine najmanje tri posto stanovnika.
"Ovo je pitanje političkog opstanka za Hrvate. U kantonima u kojima Hrvata odavno nema i dalje se biraju hrvatski predstavnici. Čista farsa. Tko ih bira? Bošnjaci. Koga biraju? Vrlo često Bošnjake. Sada neke Hrvate koje su kupili za teglu kikirikija", rekao je Milanović.
"Sad se natežemo oko toga hoće li prag biti tri ili pet posto (...) Ono što je najstrašnije u cijeloj priči je što Hrvati uopće ne žele te predstavnike. Oni žele da ih se makne, da ih se tamo uopće ne bira, nego da ih se bira tamo gdje ima Hrvata", dodao je.