Šume u gorsko planinskim područjima nestaju alarmantnom brzinom, ugrožavajući prirodu u nekima od biološki najbogatijih dijelova našeg planeta, upozoravaju znanstvenici.
Od 2000. godine nestalo je više od 7 posto šuma u planinskim područjima, što je površina veća od Teksasa, otkrili su istraživači proučavajući satelitske snimke i podatke, piše BBC.
Šume gorsko planinskih područja prostrani su dijelovi šumskog zemljišta na prirodnim visinama i do 2000 metara.
Nalazimo ih u dvjema od triju Zemljinih geografskih širina (tropska zona i umjerena zona).
U umjerene zone u ovoj klasifikaciji spadaju šume Pirineja (Europa), Sierra Nevade (Sjeverna Amerika) šume Himalaja (Azija), a u intertropskoj zoni to su šume u Andama (Južna Amerika), šume u planinskim dijelovima Etiopije (Afrika) i one u Novoj Britaniji (Oceanija).
Nestanak najvećeg dijela gorsko planinskih šuma zamijećen je u tropskim područjima, ključnim prirodnim staništima, pri čemu su ugrožene životinjske vrste dovedene u još veću opasnost.
Veći dio šuma gorsko planinskog područja nestao je zbog sječe, šumskih požara i zbog krčenja šuma radi prenamjene u poljoprivredna zemljišta.
Studija koju su proveli znanstvenici Sveučilišta Leeds i Južnog sveučilišta znanosti i tehnologije u Kini objavljena je u časopisu One Earth.
Planinska područja dom su za više od 85 posto ptica, sisavaca i vodozemaca u svijetu, a šumovita planinska područja posebno su važna staništa za floru i za divlje životinje, kažu istraživači.
Nekoć ih je štitila njihova relativna nepristupačnost, no u ovom se stoljeću takve šume sve češće krče.
Istraživači su pratili promjene šumskog pokrova u planinskim dijelovima svijeta između 2001. i 2018., usporedivši različite vrste šuma na raznim nadmorskim visinama da bi proučili kako je nestanak šuma utjecao na prirodu.
Planinske šume gubimo puno brže nego ranije, istaknuli su, pri čemu se njihov nestanak u razdoblju između 2010. i 2018. ubrzao za 50 posto u usporedbi s razdobljem između 2001. i 2009.
Najveći nestanak šuma zamijećen je u Aziji, Južnoj Americi, Africi, Europi i Australiji. Istraživači smatraju da je za to u području jugoistočne Azije najodgovornije krčenje šuma radi prenamjene u poljoprivredna zemljišta.
Pritom su puno bolje prošla takozvana zaštićena šumska područja.
Istaknuli su i da je važno voditi računa o stanovništvu planinskih šumskih područja.
Sve nove mjere za njihovo očuvanje "trebaju pomiriti potrebu za boljom zaštitom šuma te istodobno zajamčiti proces proizvodnje hrane i dobrobiti ljudi koji ondje žive", zaključili su.