Papa Franjo snažno se zauzeo za očuvanje okoliša i borbu protiv klimatskih promjena. Moralni autoritet i karizma Svetog Oca pomoći će čovječanstvu da shvati kako se prema okolišu moramo ponašati odgovorno i sačuvati ga od uništenja zbog dobrobiti naše djece i budućih generacija, izjavio je nakon današnje audijencije 28 ministara okoliša Europske unije kod pape Franje ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Kako je priopćilo Ministarstvo zaštite okoliša, Zmajlović je kazao da su poruke pape Franje ohrabrenje svima koji su ugroženi posljedicama klimatskih promjena i dolaze u pravom trenutku.
Krajem ove godine u Parizu održat će se konferencija UN-a o klimatskim promjenama koja treba iznjedriti međunarodni sporazum koji će omogućiti smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Audijencija ministara okoliša EU održala se uoči nadolazeće Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja se održava u prosincu 2015. u Parizu. Papa se na audijenciji obratio ministrima s naglaskom na globalnom problemu klimatskih promjena i okolišne degradacije te važnosti rješavanju tih problema.
Podsjetio je na tri principa koja bi trebalo primijeniti pri donošenju odluka: princip solidarnosti, pravednosti i uključivanja.
- Snažnu poruku, u kojoj je klimu proglasio općim dobrom, a brigu o okolišu moralnom obvezom, papa Franjo poslao je objavom enciklike "Laudato si - O brizi za naš zajednički dom". Enciklika je ohrabrila mnoge koji se bore za ublažavanje klimatskih promjena kako bi se sačuvao okoliš. Enciklika je ujedno i poziv na postizanje međunarodnog dogovora o smanjenju globalnog zagrijavanja kao i upozorenje onima koji se bogate zlouporabom prirodnih resursa. U Enciklici je istaknuto i da će najteže posljedice klimatskih promjena osjećati siromašni u zemljama u razvoju - stoji u priopćenju Ministarstva.
21. konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama održava se od 30. studenog do 11. prosinca 2015. u Parizu. Očekuje se da se na konferenciji donese obvezujući međunarodni sporazum koji će omogućiti smanjenje emisija stakleničkih plinova s ciljem da se porast globalne temperature zadrži ispod 2° C. Trenutno je jedini obvezujući međunarodni instrument za smanjenje stakleničkih plinova Protokol iz Kyota koji je na snazi od 2005. i čija je primjena produžena Amandmanom iz Dohe do 2020. kada bi na snagu trebao stupiti sporazum dogovoren u Parizu kao okvir za prijelaz na otporna, niskougljična gospodarstva i društva.
Europska unija se prihvaćanjem Okvira za klimatsku i energetsku politiku obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030. u odnosu na razinu emisija iz bazne 1990. EU se zalaže da se taj cilj postavi i na globalnoj razini.