Otkad su počeli s gradnjom žičare, mi ne dobivamo nikakve informacije što će i kako će se graditi. Kad će nam zatvoriti ceste da ne možemo prolaziti, ni to ne znamo. Mi vam ništa ne znamo.
Tako počinju priču mještani zagrebačkih Gračana koji žive pokraj najvećega gradilišta u Zagrebu, sljemenske žičare. Kažu da su očajni, da se ne osjećaju sigurno, a najviše ih ljuti što ih se ništa ne pita. Najlošije je, kažu, što ceste nisu osigurane.
- Ovdje prolazi vrlo mnogo djece, koja idu u školu, a nije osiguran niti nogostup. Djeca moraju hodati po blatu uz rub ceste. Kako tuda prolazi i županijska cesta, može doći i do, ne daj Bože, tragedije. Mi nismo protiv gradilišta, neka se gradi, ali ovo je previše. Ovaj teror traje već dvije godine, stalno se probijaju rokovi, a nama nitko ništa ne govori - ogorčeni su mještani.
'Nemamo više niti park'
Prolazeći naseljem, naišli smo i na stariju gospođu koja je čuvala unuke. Kad je doznala da smo novinari, uzviknula je: “Čekajte da olakšam dušu. Ovo što nam rade, pa toga nema nigdje”. Pozvala nas je u dvorište i ponudila nas kavom. Zahvalili smo se i počeli smo razgovor.
- Više nemamo niti dječji park, a zamislite po sunčanom danu držati djecu cijeli dan doma, a oni traže da idu nekamo gdje se mogu igrati. Ne možemo ih pustiti ni da idu k svojim prijateljima u kvartu jer svakodnevno prolaze veliki kamioni, strah nas je. Mnogi roditelji idu automobilima u druga mjesta kako bi se djeca mogla igrati - govori nam sugovornica, koja postaje sve crvenija dok nam govori. Kaže kako ne može dočekati da se sve ovo završi.
- Najlošije je bilo kad su postavljali sajle, koje su stavljali na cestu, pa nismo mogli autima prolaziti i uopće ih nije bilo briga. Ni tad nam nisu rekli da će to napraviti. Zamislite staricu koja se mora pješke penjati po brdu s vrećicom iz dućana. Hodaj, hodaj pa stani i odmori se. Put nam je bio tlaka. Zamolili bismo radnike da pomaknu sajle da samo prođemo autom, ali nisu se obazirali. Ponašali su se prema nama kao da smo im neprijatelji, kao da smo im nešto nažao napravili, a samo želimo normalne uvjete za život, ništa više. Gradilišta je bilo i bit će, i drago mi je zbog toga, ali ovo je preveć. I mi smo ljudi - nastavlja se crvenjeti naša sugovornica i dodaje kako im je najteže tijekom kiše.
'Najteže kad pada kiša'
- To se ne može opisati, blata je bilo za izvoz. Sav onaj šljunak, sve se taložilo u našim dvorištima. Pa zar nisu mogli maknuti sve to? Samo je trebao bager proći ulicom i povremeno to očistiti vodom, ne tražimo luksuz. Sve što se radilo, radilo se na štetu nas, a mi nastavljamo šutjeti - rekla je.
Dok smo razgovarali s našom sugovornicom, čuli smo povik iz susjednog dvorišta: “Jesi li im rekla za smeće?”, na što je sugovornica odgovorila: “Nismo stigli do toga. Toliko je toga da sam zaboravila na to”.
“Budem ja sve rekla. Iako imam preko 70 godina, pamćenje me izvrsno služi”, rekla je druga susjeda i pridružila se razgovoru. Odmah smo je upitali što je sa smećem, o čemu je riječ.
- Čistoća nije mogla dolaziti kamionom i pokupiti smeće. Zamislite kako je to kad vam se tjednima gomila smeće. Pa znate li koji je to smrad?! - govori nam druga sugovornica i dodaje kako su se javili Čistoći.
- Iz Čistoće su nam se odmah javili i ispričali se što ne mogu do nas, ali tvrde da problem nije do njih, da su oni bespomoćni - prepričala je, na što smo pitali kako je došlo do toga.
- Očito je u pitanju loša koordinacija. Ovi bi zatvorili ceste a da nam ništa nisu rekli prije toga, a očito nisu govorili ni drugim službama, pa je nastao kaos.
A imati biootpad usred ljeta u kući danima, to je bomba smrada, užas - ljuti se druga susjeda. Zahvaljujemo našim sugovornicima i idemo do predsjednika Mjesnog odbora Gračani Marijana Kosa, koji je potvrdio da se većina toga u vezi sa žičarom rađeno na brzaka, bez razgovora s građanima, bez suglasnosti.
- Ulice u zoni gradnje žičare uništene su pri gradnji žičare, kao i ulica Varoška gora te plato ispred tunela. Uz to dječje igralište, sam tunel te šetnica/planinarska staza prema staroj postaji. Sakupljali smo peticiju stanovnika ulica Nad tunelom i Varoška gora za zahtjev za kompletnim uređenjem ulica jer su dodatno uništene tijekom gradnje žičare. Također napominjem da je VMO Gračani donio zaključak o sanaciji spomenutih ulica. Do danas nismo dobili nikakav odgovor - rekao nam je Kos i naglasio da uređenje ulica, pogotovo Gračanske ulice, koja je županijska cesta, nije dobro planirano.
- Ovuda svakodnevno prolazi vrlo mnogo automobila, a stavili su rotor te su morali raditi intervencije i preusmjeravati promet zbog gradnje velikog parkirališta. Dio Gračanske ceste, odmah kraj donje postaje, bit će jednosmjeran, a auti koji dolaze iz Mihaljevca tim će dijelom ići cestom koja je vrlo uska, pa se bojim kako će tim dijelom prolaziti teretna vozila i autobusi - rekao je Kos. Naime, gradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta će koštati oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju. Žičara je, prema obećanjima zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je korona virus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan.
- Vijek trajanja sljemenske žičare je 40 godina, a uz ovu cijenu karata isplativost će postići u 38. godini. Naravno, to ne znači da je karta previše jeftina niti da je to jedini problem ove žičare - rekao je nedavno Renato Petek, predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika u zagrebačkoj gradskoj skupštini.
Petek napominje kako je isplativost žičare tek jedan od apsurda u cijeloj priči “teškoj” pola milijarde kuna više nego što je u početku gradnje bilo rečeno građanima.
- Drugi apsurd je taj da se ni danas ne zna njezina ukupna cijena. Trenutačno je na nekih 680 milijuna kuna, a do puštanja u pogon troškovi će još narasti. Potom, ta žičara do podne na Sljeme može dovesti 10.000 ljudi. Pitam se što će svi ti ljudi gore raditi kad nema nikakvih sadržaja. Riječ je o projektu koji ima sportski i turistički potencijal, ali koji nije smio biti prioritetan. Zagreb ima mnogo većih problema, kao što je promet, a sad tijekom ovih poplava vidjeli smo da su i vodovod i odvodnja katastrofa - rekao je Petek.
Dodao je kako je prije dvije godine u Sarajevu doznao da je njihova žičara, koja je slična našoj, čak tri puta jeftinija. Tomislav Stojak, zastupnik HNS-a u gradskoj skupštini, zabrinut je za ZET, koji ima upravljačka prava nad žičarom, a za koji tvrdi da je najveći potrošač gradskih subvencija kako bi uopće mogao funkcionirati.
- S ovim troškovima žičare ZET će u budućnosti biti u još većim problemima i plaće 2500 radnika mogle bi doći u pitanje - rekao je Stojak.
Petek tvrdi da se za potrošeni novac moglo sagraditi osam škola ili dva mosta.
Ovako, građani će kroz prirez preskupu žičaru, koja je kompletno uzeta na kredit, otplaćivati punih 17 godina, a da toga neće biti svjesni, pogotovo dok budu uživali u vožnji.
Za komentar smo više puta zvali i glavnog voditelja projekta sljemenske žičare, Gorana Radiča, koji nam se nije javio do objave ovog teksta.