Žalosno o našem Zakonu, Huanito dobije lisice, a ubojice i nasilnici, zlostavljači bez njih, a još i na slobodi i još se mogu približiti žrtvi koju pretuku. Užas, jedan je od komentara na Facebooku 24sata.
Društvenim mrežama širi se kolaž fotografija privođenja Huanita Luksetića, osuđenog zbog zbog ilegalne proizvodnje kanabisa i držanja marihuane radi prodaje, te Smiljane Srnec, osumnjičene da je ubila sestru i držala je u zamrzivaču ispod stepenica 19 godina.
Osim što je bio vezan lisicama, Luksetića, koji inače boluje multiple skleroze, dvojica policajaca su držala za nadlaktice.
Srnec su pak prepratili bez ikakvog sputavanja.
Podsjetimo, Huanito je krajem 2017. godine na riječkom Općinskom sudu nepravomoćno osuđen na dvije godine bezuvjetnog zatvora zbog ilegalne proizvodnje kanabisa i držanja marihuane radi prodaje. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je da će ga pomilovati, taj proces je u proceduri.
Procedura je takva da se prvo treba pripremiti odluka koja ide na potpis predsjednici države. Potom se ta odluka šalje natrag u Ministarstvo pravosuđa, jer su oni to koji su temeljem zakona dužni obavijestiti podnositelja molbe o odluci predsjednice države, a potom se odluka objavljuje u Narodnim novinama.
Smiljani je pak određeno mjesec dana pritvora dok policija istražuje slučaj. Ona ima status okrivljenice, a na to ima pravo žalbe, pa policija ne može ispitivati svjedoke dok rješenje ne bude pravomoćno.
Smiljanu Srnec (45), osumnjičenu za ubojstvo sestre Jasmine Dominić, tijekom istražnog zatvora pregledat će i vještačiti sudski vještaci psihijatri. Njihov posao bit će od ključne važnosti i odlučit će hoće li joj se uopće, ako drugi dokazi i(li) eventualni svjedoci ukažu da je moguće da je ubila sestru, moći suditi.
Ako se nakon istrage protiv Srnecove podigne optužnica te ako je Optužno vijeće Županijskog suda u Varaždinu potvrdi, sudit će joj prema za nju najpovoljnijem zakonu. Pretpostavlja se da je Jasmina s najmanje dva udarca u glavu ubijena u ljeto 2001. godine, kad je zadnji put viđena živa. U tom slučaju onda bi se radilo o Kaznenom zakonu iz 1997. godine. Za kazneno djelo ubojstva njime je bila propisana zatvorska kazna od najmanje pet pa do 15 godina.
Osuđenik prema Zakonu o kaznenom postupku ima zakonsko pravo, nakon što odsluži pola kazne, zatražiti da ga puste na uvjetni otpust. Teoretski bi, ako Srnecova bude pravomoćno osuđena na pet godina zatvora, mogla već nakon 2,5 godina zatražiti da je puste na slobodu. To, naravno, ne znači i da osuđenik po automatizmu izlazi iz zatvora čim podnese zahtjev.