U krvavim sukobima vojske i paramilitarnih snaga koji bjesne u Sudanu zadnjih deset dana stradalo je više od 400 civila. Ondje je, prema procjenama hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, oko stotinu Hrvata, od kojih su do sada 21 zatražili pomoć za izlazak iz zemlje. Za evakuaciju hrvatskih državljana iz Sudana zaduženo je veleposlanstvo u Kairu. Zaraćene strane su pristale na primirje tijekom nedjelje kako bi omogućile civilima i stranim državljanima da napuste zemlju, no nisu ga ispoštovale.
Gusti dim kao posljedica bombardiranja nadvio se nad glavnim gradom Kartumom te Bahrijem i Ombdurmanom, a diljem gradova odjekuje i pucnjava, prenosi Reuters. Još nismo dobili odgovore iz Ministarstva vanjskih poslova o stanju hrvatskih državljana, a i veleposlanstvo u Kairu u nedjelju nam je odgovorilo da samo glasnogovornica MVEP-a može javno informacije. Američka vojska je navodno tijekom nedjeljnog jutra uspjela evakuirati svoje ljude iz američkog veleposlanstva u Sudanu, no o tome još nema potvrde iz Pentagona.
Četiri godine nakon svrgavanja dugogodišnjeg autokrata Omara al-Bašira u narodnoj pobuni, u glavnom gradu Sudana, Khartoumu, 15. travnja sukobila se saudijska vojska s paravojnim Snagama za brzu podršku (RSF). Bili su jedinstveni u državnom udaru 2021., no posvađali su se tijekom pregovora o formiranju civilne vlade i integracije RSF-a u oružane snage. Inače, diktator Omar al-Bashir vladao je zemljom tri desetljeća i bio omražen zbog orkestrirane kampanje silovanja, pljačke i masovnih ubojstava u zapadnom Darfuru. Ujedno je bio prvi aktualni šef države protiv kojeg je 2009. Međunarodni kazneni sud u Haagu podignuo optužnicu.
Dvije vojne frakcije koje su donedavno bile politički saveznici sad su protivnici na bojnom polju te se bore za kontrolu nad gradom i nad unosnim izvozom rudnih resursa iz zemlje, posebice zlata. Sudansku vojsku predvodi predsjednik i general Abdel Fattah al-Burhan, a paravojne Snage za brzu podršku (RSF) general Mohamed Hamdan Dagala, nadimka Hemedti. No u sjeni njihova sukoba svjetski mediji spominju i Rusiju, koja već dugo "baca oko" na osiguranje luke na sudanskoj obali Crvenog mora.
Za sada nema egzaktnih dokaza da je Moskva odigrala važnu ulogu u eskalaciji ovih sukoba, no stručnjaci pomno prate otkud vjetar puše. No ne zaboravljaju da je pet mjeseci nakon što je 2017. RSF preuzeo kontrolu nad rudnicima zlata u okrugu Jebel Amer u Darfuru, osnivač i vlasnik Wagnera, Jevgenij Prigožin, doletio je iz Moskve u Khartoum u pratnji dvojice Wagnerovih zaštitara. Vraćao se ondje više puta. CNN je u međuvremenu identificirao bivšeg najviše rangiranog zapovjednika Wagnera - Aleksandra Kuznjecova - kao ključnog vođu Prigožinovih operacija iskopavanja zlata u Sudanu.
No nije Rusija jedina zemlja koja ima interese u ovom sukobu. Imaju ih i SAD, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati te druge sile koje se bore za utjecaj u toj zemlji. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati sudansku tranziciju vide kao priliku za suzbijanje islamističkog utjecaja u regiji. Zajedno sa SAD-om i Britanijom, tvore "Quad" koji vodi pregovore u Sudanu zajedno s UN-om i Afričkom unijom. Borbe u Sudanu uništile su plan obnove civilne vlasti i dovele već osiromašenu zemlju na rub humanitarne katastrofe te zaprijetile širim sukobom koji bi mogao uvući vanjske sile.