To je to što me zanima!

Žestoka paljba: Zvukove tih gelera nikada neću zaboraviti

Od puške do tenka: Vodičanin Radoslav Juričev Sudac (53) prisjeća se tenkovskih akcija kojima je zapovijedao u Oluji i granata koje su padale svuda oko njih...
Vidi originalni članak

Umirovljeni poručnik Hrvatske vojske, Vodičanin Radoslav Juričev Sudac (53) jedan je od istinskih heroja Domovinskog rata. Iz Australije se vratio 1990. godine i priključio se obrani svoje napadnute domovine.

U rat je krenuo s vlastitom lovačkom puškom “bokericom” Crvene zastave s 20 patrona, s kojom je čuvao stražu u Vodicama i u selima u zaleđu, a u Oluju je išao tenkom T 55, zapovijedajući tenkovskim vodom 113. brigade koja je probijala frontu u zaleđu Skradina.

- Hrvatska nije bila međunarodno priznata i bio nam je nametnut embargo na uvoz oružja. Branili smo se lovačkim oružjem i onim što bismo oteli neprijatelju - prisjeća se Sudac. Prvi tenk dobio je 29. studenog 1991.

''Junačko srce je u borbi najvažnije, a dobro dođe i 40 tona čelika''

- Trebalo je dosta rada na njemu kako bi se osposobio, ali pokretna tvrđava uskoro je čuvala Vodice - sjeća se Sudac.

 Tenkom je čuvao bojišnicu u zaleđu Vodica i Pirovca, a istovremeno je za tenkovsku borbu obučavao mlade, ročne vojnike šibenske 113. brigade HV-a. Sa svojim je tenkistima sudjelovao u svim vojnim akcijama u Dalmaciji i na Južnom bojištu, a Oluju je sa satnijom dočekao u Skradinu. Zapovijedao je s dva tenka T 55 i dva T 34, koji su probili frontu na predjelu Sonkovića.

- Nakon topničke pripreme, koja je trajala od 4.35 sati, borbeno smo krenuli uz potporu pješaštva, 2. satnije 3. bojne 113. brigade i uspješno probili prvu liniju. Borbeno smo djelovali u pokretu, uništavajući pokretne i nepokretne mete topničkom i mitraljeskom paljbom. Neprijatelj se povlačio u Bratiškovce. Napredovali smo polako jer su se s neprijateljskom vojskom povlačili i civili. Cilj nam je bio ostvariti zadaće sa što manje žrtava, kako naših, tako i njihovih, zbog čega smo brzinu napredovanja prilagodili brzini njihova izvlačenja. Jest, u borbi je najvažnije junačko srce, ali uz njega dobro dođe i 40 tona čelika - kaže Sudac. 

''Imali smo sreće jer smo bili u tenkovima''

U Bribirskoj Glavici Radoslav je sa svojom tenkovskom satnijom i pješaštvom pričekao da pristignu snage koje su probijale frontu iz pravca Čiste Male i Čiste Velike. Tamo su naišli na čvršći otpor. Ipak, već oko podne 4. kolovoza došli su nadomak Knina, u Kistanje. Prvu noć Oluje prespavali su u selu Kalanjeva Draga, 10 kilometara iznad Kistanja, a ujutro su polako krenuli prema Kninu, opet pazeći na brzinu napredovanja. Nadomak Knina preko radioveze čuli su da je oslobođen, te zato s postrojbom nije ulazio u grad nego je nastavio potiskivati neprijatelja preko Pađena i Zrmanje prema Srbu. Zauzeli su brdo Bobaru na granici s BiH i za njih je u tom trenutku rat potpuno završio.

- Bili smo zadovoljni kako smo prošli. Nisu oni bili budale, znali su s oružjem i imali su nas čime tući, ali imali smo sreće i bili smo u tenkovima. Je, tuklo je svuda oko nas i padalo milijun granata, geleri su udarali u oklop, ali direktnih pogodaka nije bilo - zadovoljno će Sudac dodajući da se nisu bojali jer je, kaže, tenk tvrđava i kuća putujuća. U Oluji nije stradao ni jedan njegov vojnik niti je ijedan tenk znatnije oštećen.

''Naša ratna prijateljstva vrijede više od ičega''

Na Bobari su dočekali 12. kolovoza, a tada im je stigla smjena. Vrativši se u Vodice, Radoslav Juričev Sudac sa suprugom i prijateljima slavio je u diskoteci Kapela.

- Taman smo se opustili, kad eto nove zapovijedi, da idem s pet tenkova dalje. Bez odmora u novu akciju. To je bila Oluja. Ali nije mi bilo žao - iskreno će Sudac. Nakon i te akcije dobio je nekoliko slobodnih dana. Do 2008. godine je obučavao mlade vojnike te otišao u mirovinu. Vrijeme provedeno u ratu mu se računalo u dvostrukom trajanju te je pri umirovljenju imao 38 godina radnog staža. Otac je petero djece i prima 3300 kuna mjesečno.

- Uvijek čujem priče ‘šta je meni to trebalo, mogao sam za to vrijeme nešto raditi i u ratu se obogatiti’. A ja kažem svima, mi koji smo bili u ratu smo najbogatiji. Naša sjećanja, naša prijateljstva vrijede više od ičega na svijetu - poručuje Sudac.

Knjiga o 'Oluji'

Istinita svjedočanstva heroja 'Oluje' uz autentične fotografije iz privatnih albuma.U prodaji je na svim kioscima Tiska i na Mondo web shopu po cijeni od 49,90 kuna. 

 

24sata

 

 

 

Idi na 24sata

Komentari 36

  • odlucni 05.08.2015.

    Dok su svi hrvati u Kninu nas premijer na janjetini u Benkovcu kod Pupovca.Nije ni cudo jer nije bio ni u ratu.Njemu sluzi Hrvatska a ne on njoj.

  • 779danai4ure 05.08.2015.

    ...heroji ne plaču i kad gube pobjeđuju , heroji ne mole zube stisnu i prebole...

  • slavonija 05.08.2015.

    naše 90-te...dani PONOSA i SLAVE....

Komentiraj...
Vidi sve komentare