Pred Odborom za Ustav našla su se i tri člana istog tog Odbora, a koji su sada kandidati za ustavne suce - Josip Leko, Davorin Mlakar i Ingrid Antičević Marinović.
Bivšeg predsjednika Sabora Josipa Leku predsjednik Odbora Robert Podolnjak pitao je o 16-godisnjem iskustvu u Saboru, koje je uključivalo i ustavne promjene.
- Dugo sam razmišljao da li da podnesem molbu. Na kraju sam se odlučio, jer sam uočio da je vrlo važno nastaviti gradnju hrvatskog društva na Ustavu koji predviđa trodiobu vlasti, suradnju i međusobnu kontrolu. To je za mene izazov, jer su suradnja i međusobna kontrola nerijetko izostajali - rekao je Leko, te odgovorio i na pitanje o predmetima koji nisu rješeni dugi niz godina.
- Vrlo je važno da Ustavni sud donosi odluke u realnom političkom vremenu. Ne vidim razloga da se predmeti zadržavaju izvan razumnog roka, a 20 godina sigurno nije razuman rok - kazao je.
Mlakar: I sam sam bio predmetom Ustavnog suda
Pred Odbor je u utorak došao i kandidat Davorin Mlakar, HDZ-ov zastupnik, koji je bio i ministar uprave. Nakon zakonodavne i izvršne vlasti, sada želi u sudbenu.
- Višegodišnje iskustvo u različitim granama vlasti vjerujem da moze biti od koristi - kazao je.
Podsjetio je kako je često i sam bio predmetom pred Ustavnim sudom, odnosno zakoni iza kojih je dijelom stajao.
- Jedan od predmeta s početka djelovanja Ustavnog suda je bila ocjena zakonitosti statuta Istarske županije i pokazao je da je izvrsna vlast dobro odradila svoj posao kad je propitivala neke od normi koje su donošene na razini uprave - rekao je Mlakar i zaključio kako mu posao ustavnog suca predstavlja i izazov.
Podolnjak ga je pitao kako bi Ustavni sud trebao biti uravnotežen.
-Bilo bi dobro da su predstavnici sudbene vlasti, predstavnici koji imaju iskustva u zakonodavnoj vlasti, ili da to prevedem u saborske zastupnike, ljudi iz reda odvjetnika i naravno iz znanstvene sfere - zaključio je i dodao da ne bi bilo lose da budu zastupljene različite svjetonazorske opcije. Mlakar je kazao kako nije prihvatljivo desetak godina, ili vise, čekati na odluku suda, ali pretpostavlja da vezano za konkretne primjere Ustavni sud procijenjuje je li sazrio trenutak da bi se raspravljalo o određenim temama. S obzirom da je Mlakar u uvodu rekao da Ustavni sud ima i političku dimenziju, Pusić ga je pitala na koje političke odluke misli.
-Ja nisam rekao da je to politička institucija, ali sam rekao da dijelom ima politički karakter. Ustavni sud je i političko tijelo zbog njegove nadležnosti i načina izbora ustavnih sudaca, a pritom sam mislio na sljedeći - jedna od funkcija je i nadzor politickih stranaka. S druge strane, politika utječe na konačan izbor ustavnih sudaca, a vidimo danas da se kandidiraju i političari i to je ono što daje političku dizemnziju - kazao je.
Ingrid 20 godina radila u odvjetništvu
Također, pitala ga je vezano za to što je Ustavni sud u percepciji javnosti zadnja instanca sudovanja, što ga i zatrpava, te ju je zanimalo kako vidi rješenje te situacije.
- Ustavni zakon o Ustavnom sudu bi trebao doživjeti neke promjene. Proširio je nadležnost do te mjere da je ona postale opterecavajuća za Ustavni sud - rekao je Mlakar. Kao on i kandidatkinja Ingrid Antičević Marinović (SDP) ima iskustvo u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a istaknula je kako je 20 godina radila u odvjetništvu. Posebno joj je drago što Odvjetnička komora podržava njezinu kandidaturu.
- Smatram da bih to mogla dobro raditi zbog vrijednosti koje zaista živim - da su jednakost, ravnopravnost, socijalna pravda, zaštita okoliša temeljne vrednote i polazišna točka za tumačenje Ustava - rekla je. Podolnjak ju je potom pitao što misli o sudskom aktivizmu.
- Jedino je parlament nositelj zakonodavne vlasti i ako je pojedina odredba zakona toliko jasna, svako izlaženje iz tih odredbi je protuzakonito - kazala je.
Odgovorila je na pitanje o sporosti donošenja Odluka Ustavnog suda.
- Moje je načelo - nema veće nepravde od pravde koja kasni. Neprihvatljivo je da Ustavni sud koji sankcionira niže sudove zbog suđenja u razumnom roku, sam kasni s odlukom - rekla je Antičević Marinović, a potom se osvrnula na konkretnu zakašnjelu odluku - onu o pobačaju. Smatra da je Ustavno sud bez obzira na posljedice u društvu, to pitanje trebao riješiti.
Rekla je, također, kako bi ustavno suci trebali imati samo jedan mandat. Na taj način, drži, ustavni suci ne bi gledali kako će se njihova odluka svidjeti određenoj političkoj kandidaturi. Stoga, smatra da bi Sabor trebao promijeniti Ustavni zakon o Ustavnom sudu.