Što bi ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju značio za Hrvatsku? BiH je dobila status kandidatkinje, a određene uvjete treba ispuniti do ožujka ove godine, što je manje od mjesec dana. Ima li novosti po tome pitanju te što očekujete - hoće li BiH na proljeće službeno započeti pregovore o članstvu?
Ukrajina se odlučila za europsku budućnost i vidimo što joj se događa, Rusija je komada što je najproblematičnije za društvo koje se bori za slobodu, a to je obraniti se od onih koji ne žele da društvo ima slobodu. Sam ulazak u Europsku uniju dovodi do transformacije društva i za Hrvatsku je ključno da sve zemlje u okruženju, a prije svega Bosna i Hercegovina se što više približi kako bi se transformirala, postala sigurnija i omogućila Hrvatima u Bosni i Hercegovini da normalno sudjeluju u vlasti i da tu zemlju preporode, privuku više europskih vrijednosti. Samim time bi doveli do sigurnijih granica koje su ključne za sigurnost svih građana u Europskoj uniji. Vidimo da migrantski valovi ne jenjavaju, bit će sve veći i veći zbog sukoba za koja nismo našli rješenja. Glavna destinacija svih izbjeglica i onih koji bježe od potresa je Europska unija. Ključno je za Hrvatsku da u susjedstvu ima zemlje koje će granicu moći očuvati, a to su zemlje koji su stabilne i one koje nisu propale. U ovom trenutku sve je do najjače stranke u BiH koja predstavlja u Federaciji Bošnjake, odlučuju hoće li ići prema EU ili drugdje. Neka naprave kompromis i dogovore se o izbornom zakonu. No, u BiH je sve moguće, sve se radi preko noći, pa čak i Daytonsko-pariški mirovni sporazum, a ja sam optimista, vjerujem u dobru narav ljudi i naroda u BiH. Volim tu zemlju i vjerujem da će se dogovoriti i ispoštovati ono što je potrebno jer nakon ovoga teško ćemo imati taj trenutak za BiH da se otvore pregovori i nastave, a to će za mene biti jedan veliki problem.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je kazao kako ništa nije napravljeno po pitanju reformi u BiH, a unutar vladajuće koalicije zaoštrili su se sukobi. Kako komentirate njegovu izjavu?
Christian Schmidt što se manje oglašava to je bolje za samu Bosnu i Hercegovinu te njezinu briselsku budućnost, a ono što u ovom trenutku EU traži je politički konsenzus koji smo vidjeli da je postignut gdje su se politički čelnici obvezali za izmjene koje su neophodne kako bi se ostvarili pregovori. Onog trenutka kada su se počela miješati strana veleposlanstva, šaptači i svi koji vide gubitak svojih poslova u Bosni i Hercegovini u slučaju da se dogovore i da se nastavi EU putem. Ono što je u interesu Bosne i Hercegovine te njezinih građana i naroda je da sve te glasove ušutka i dadne potporu svemu što su se dogovorili političari u tom trenutku, i da pozitivnu atmosferu pretoče u konačno spajanje svih zakona potrebnih, dogovor o izbornom zakonu koji je ključan. Dogovor kako će biti legitimna predstavljenost naroda je ključan dogovor za promjene izbornog zakona, a svi tehnički dogovori su nebitni u ovome trenutku.
Jednom prilikom ste kazali kako u BiH svaki tri naroda moraju imati udio u državi. Smatrate li da je to moguće i realno očekivati u skorije vrijeme?
Smatram da je to moguće. Sjeverna Irska nakon dvije godine zatezanja i nakon proziva na vlast preuzme London u Belfastu jer se nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti i udjela vlasti protestanata i katolika je konačno shvatila da mirovni sporazum Velikog petka i da sve ono budućnost Belfasta i Sjeverne Irske je na kocki. Intervenirali su tu Joe Biden, Antony Blinken i ostali američki partneri koji zbog velike dijaspore Irske u Americi su imali želju pomoći da se više ne događa nered. U Bosni i Hercegovini je ključno da Srbi, Bošnjaci i Hrvati osjete da imaju udio vlasti u Bosni i Hercegovini, pa tako i ekonomske vlasti jer bez ekonomije i gospodarstva ne može se dogoditi da netko iz Sarajeva odlučuje kome će dodijeliti plin i kojoj industriji. Aluminijska industrija se ugasila zbog toga u Mostaru, čitava industrija i gospodarstvo su propali u Hercegovini zbog toga što je Sarajevo odlučivalo. Hrvati ne mogu živjeti u Bosni i Hercegovini ako nemaju od čega živjeti, neće oni živjeti od milostinje.
Je li Europska unija u ovim trenutcima spremna za politiku proširenja zbog brojnih izazova s kojima su suočava te može li se govoriti o sigurnosti s obzirom na situaciju u svijetu?
Kad netko uđe u Europsku uniju onda razmišlja da nitko više ne bi mogao proći taj put, a neki ljudi razmišljaju zašto bih dijelio taj prostor s drugima. To je u suštini naš veliki problem gdje ne razmišljamo što je što Europska unija donosi samoj Hrvatskoj. Naš najveći interes je sigurnost, jednako kao što Poljska želi da Ukrajina uđe u Europsku uniju. Sama EU je nastala na konceptu sigurnosti i toga da se ne trebaju događati ratovi između država i na koncept zajedničkog interesa. EU u ovom trenutku, sa svime ovim što se događa u svijetu, nije više ono što je bila. To nije ono o čemu smo razmišljali ranije, ona je jedan 'organizam' koji se mijenja i koji se mora širiti na sve one zemlje koje će joj donijeti dodatnu vrijednost, a prije svega radi sigurnosti u hrani, lijekovima, ugrozama i slično. Radi te strateške sigurnosti EU mora biti šira i jača kako bi bila pandam svim velikim silama koje u ovom trenutku jačaju i mogu u budućnosti donijeti ugrozu. Vrijeme se promijenilo, nije ono na koje smo naviknuli i ono u kojem je Hrvatska promatrala EU kao organizirano tijelo i ono koje funkcionira u savršenom redu. Sama neka psihološka želja je da imate nekoga jadnijeg od sebe, kako bi opravdali svoje nekompetencije za pozicioniranje u samoj EU. Svatko želi imati nekoga tko je jadniji i slabiji kako bi iskaljivao svoje frustracije. Sve je iz sebičnih razloga, nikome nije u interesu stanovati u lošem susjedstvu, novac koji će netko dati za kupnju kuće i susjedstvo je novac koji će dati za svoju sigurnost. Ako želite sigurna ulaganja, razvoj poljoprivrede, poslova i industrije onda morate imati sigurno okruženje koje ne treba strahovati od toga da će imati ugrozu. Ono što treba biti sebičan interes Republike Hrvatske jest da ima sigurno okruženje, zemlje članice koje su na njezinim granicama, a ne neke koje su prijetnja sigurnosti EU gdje onda tjera investicije od sebe.
Kako ocjenjujete situaciju u Srbiji, posebice nakon izbornih nepravilnosti u toj zemlji, što je i tema u EU jer su odstupili od međunarodnih standarda?
Mene interesira da Hrvati uđu u vlast u Srbiji, ja sam predstavnica Hrvata gdje god oni živjeli. Nas interesira hrvatska manjina, kultura i jezik, želimo da su zaštićeni. No, način na koji će Srbi praviti vlast mene ne zanima, to su njihovi ljudi i daju im mandate, a hoće li ići prema Rusiji ili Europi to je do onih koji ga vode. Aleksandar Vučić je na jedan težak način naučio da je njegova igra dosta razotkrivena u EU i da mora promijeniti način ponašanja, a to je naučio na slučaju Kosovo. Izgubio je apsolutno sve simpatije, on mora zapamtiti da njegov put ide preko Hrvatske. Znam koliko je teško biti manjina u nekom području i koliko oni stradaju. Mi ćemo im pomoći kao zemlji ako oni pomognu našem narodu koji tamo živi, ako ih uključe u vlast. Iznad svega je ključno za pomirenje nakon rata otvaranje arhiva i pronalazak nestalih ljudi čija obitelj i danas ne zna što se dogodilo i gdje su im najmiliji. Svi neotkriveni zločini se moraju doznati, kao i gdje su nestali ljudi, ta se priča mora završiti.
Društvo smo koje je dosta pasivno, živimo još u prošlosti, a ni mlade ne iskazuju pretjerani interes za promjenu. Kad ćemo se maknuti od prošlosti i graditi budućnost?
Uvijek vjerujem u putovanja i boravak u inozemstvu. Vidim kroz svoj ured i parlament gdje puno mladih ljudi prođe, upoznate ljude koji su drugi i drugačiji te nailazite na kontra argumente za neke predrasude. Kroz takav način života i otvaranja očiju te dolaska do nekih povijesnih istina doći će i do katarze. Bila sam svjedok što se dogodilo u Francuskoj, došlo je to isprike, to je nedavna povijest, a to će se dogoditi i u Srbiji. Mi smo dosta nestrpljivi, ali ne smijemo zaboraviti povijest. Vraćam se na ono, uvijek vam treba netko slabiji da ga tlačite. No, da bi bili čisti, snažniji i jači trebate se sabrati sami sa sobom. EU je zapravo proces čistilišta.
Inflacija se jako odrazila u Hrvatskoj, a ljudi iz susjednih zemalja također strahuju zbog egzistencije. Jesu li cijene nerealno rasle?
Iz Bosne i Hercegovine mladost odlazi u EU. Rast cijena je apsolutno se svugdje dogodio, a u Hrvatskoj se dogodilo nerealno i taj rast cijena će se morati prilagoditi zahtjevima tržišta. To ćemo vidjeti u idućoj turističkoj sezoni kada se smanji broj dolazaka iz onih zemalja u kojima već vlada recesija. Kad krenete smanjivati i vrjednovati svoju uslugu onoliko koliko ona stvarno jest onda će se ta cijena vratiti na normalno. U Hrvatskoj se dogodio vrtoglav rast cijena usluga, ugostiteljstva i hotelijerstva. U Strasbourgu kada dolaze zastupnici također se trostruko podižu cijene soba za noćenje i svih usluga što je šokantno. Lako je napraviti apartmane i hotele, ali ako želite opstati u industriji onda će to biti s dobrom uslugom i prihvatljivom cijenom koja odgovara usluzi koja se pruža, u ovom trenutku to apsolutno nije realno.
Europska unija prolazi kroz težak period, krenuvši od rata u Ukrajini, inflaciji, do velikih prosvjeda poljoprivrednika. Što možemo očekivati u budućnosti i kako se EU planira boriti s tim izazovima?
Izazovi pred EU su klimatske promjene, imamo dva svijeta koja se suočavaju, to je svijet koji živi u gradovima i s pravom govori da im je teško zbog zagađenosti i industrije te traži da se klimatski ciljevi zadovolje. S druge strane imamo svijet koji živi od industrije i poljoprivrede te gleda na stratešku odluku osiguranja hrane. Treba pomiriti ta dva svijeta, a jedan od najvećih ciljeva ove Komisije su klimatske promjene te očuvanje poljoprivrede, ribarstva i industrije. Drugi izazov je sigurnost, koliko ćemo izdržati u pomoći Ukrajini te koliko ćemo ih bodriti da ne ostanu sami u borbi. Polako se gubi interes zbog konformizma s kojim se suočavaju zemlje članice jer se građanima standard smanjio, ne mogu imati odmora koliko žele, ne mogu voziti dva auta i uživati. Borba za konformizam, sigurnost i protiv autokratskih režima je ključna borba koju ćemo vidjeti krajem ove godine. Za nas je ključno hoće li se nakon izbora nastaviti suradnja između Europe i SAD-a, a mi želimo da se to nastavi. Isto tako, moramo biti svjesni da nakon Ukrajine, ako Vladimir Putin zadovolji svoje ciljeve, svi autokrati krenut će njegovim putem i onda nitko nije siguran. Ni onaj koji je u EU. Baltičke zemlje stalno govore kako nisu sigurne, a kako ćemo onda reći mi u Hrvatskoj da jesmo gdje nam se na granici igraju velike sile.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio je na rusku opasnost za Balkan. Je li Hrvatska u opasnosti?
Apsolutno postoji opasnost za Hrvatsku. Ako dođe do destabilizacije Balkana, tko je prvi koji će platiti cijenu i koji će imati izbjeglice i sve one koji će se udaljiti s takvih prostora, to je Hrvatska.
Ukrajini je potrebna financijska i oružana pomoć u ratu protiv Rusije. No, Ukrajina ima i velik problem s korupcijom. Kako EU planira stati na kraj tome?
Mehanizam financijske potpore Ukrajini će transformirati zemlju, sve ono po pitanju korupcije i problema za koje smatramo da Ukrajina nije u stanju riješiti, radit će se kroz taj mehanizam pomoći i transformacije zemlje koja će nama služiti da se obranimo fizički te zaštitimo od daljnjih ugroza. Ukrajina je žitnica Europe i Afrike, to ne smijemo zaboraviti, stoga je ključni da su se svi za pomoć složiti jer je to velika opasnost.
Što očekujete od superizborne godine, smatrate li da bi brojne afere i smjena ministara mogla naštetiti HDZ-u na izborima? Bliže se i izbori za Europski parlament. Hoćete li se ponovno kandidirati?
Očekujem da Europska pučka stranka i dalje bude najjača stranka koja će odlučivati o svim glavnim pozicijama u EU. Nadalje očekujem da HDZ u Hrvatskoj apsolutno osvoji povijesnu pobjedu i dobijemo sve pozicije te premijer u kratkom roku nastavi s ovom vladom koja je jako dobra. Mislim da 'afere' neće utjecati HDZ-u na izbore jer ovo je prljavština koja je isplivala i ne služi na čast onima koji daju takve podatke, u jednoj ozbiljnoj državi to nikad ne bi bio slučaj. Rekla bih da se događa jedna čista politička pornografija. Hoću li se ponovno kandidirati? Ja sam stranački vojnik i radim svoj posao do zadnjeg dana, ne razmišljam o tome.